Izvozni rezultati u prvoj polovini godine i skromna stopa rasta od 2,5 posto gledano u eurima analitičare ne veseli zbog očekivanja slabijeg doprinosa rastu BDP-a, a i rast uvoza od 6,4 posto uvećao je deficit robne razmjene.

U prvom polugodištu izvezeno je ukupno 6,94 milijarde eura roba, a među djelatnostima s najvećim rastom je izvoz naftnih derivata, čemu je pridonio i rast prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, a analitičari HGK izdvajaju i porast izvoza rabljenih automobila. Raste i vrijednost izvoza prerađenog drva, kemijskih i prehrambenih proizvoda, dok, očekivano, brodogradnja bilježi najveći pad ostvarenog izvoza. 

Promatrano po glavnim izvoznim tržištima, Italija i Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija vodećih je pet za hrvatske tvrtke i ove godine, a među top-deset još su Srbija, Mađarska, Francuska, SAD i ove godine Belgija u koju izvoz nastavlja snažno rasti. Članice EU glavni su uvoznici hrvatskih proizvoda, no ove godine potvrđuje se sve veća potražnja u nekoliko udaljenih zemalja, prije svega Južnoj Koreji i Kanadi.

U Koreju je u prvih pola godine izvezeno 46 milijuna eura, 107 posto više nego u lanjskih prvih šest mjeseci, a taj je rezultat bolji i u odnosu na mnoge članice EU. Lani je inače ukupan izvoz u Koreju bio 56 milijuna eura. Sličan trend posljednjih godina bilježi i izvoz u Kanadu, u koju je u izvezeno 57 milijuna eura, na godišnjoj razini gotovo 150 posto više. Slabiji izvoz bilježi se s BiH, Srbijom, te SAD-om.