Kopnena Hrvatska prostire se na 5,6 milijuna hektara koji su podijeljeni na 14 milijuna katastarskih čestica, ilustrirala je u srijedu Odboru za poljoprivredu u Hrvatskom saboru zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol aktualno stanje u zemljišnoj problematici koje vapi za kvalitetnom komasacijom.

Vlada je, naime, Saboru uputila prijedlog novog zakona jer je posljednji, po kojem se uopće ne postupa, usvojen daleke 1979. Zakon predviđa, istaknula je Španjol, da gotovo ukupan trošak komasacije financiraju općine i gradovi koji novac za tu namjenu mogu povući iz EU fonda za ruralni razvoj, dok bi vlasnicima ostala samo sitna uplata upisa u zemljišne knjige.Iscrtavanjem parcela kroz buduću komasaciju, predlaže zakonodavac, nove površine koje bi vlasnici dobili imale bi raspon od 80 do 120 posto. Upravo taj detalj potaknuo je članove Odbora na kritiku: tko će i po kojim kriterijima suditi o pravednosti odluka po kojima će netko za današnjih deset hektara dobiti tek osam, a netko 12 ha oranica.

Zastupnik Petar Baranović najavio je amandman ne promijeni li se odredba po kojoj za parcele s vinogradima, voćnjacima i maslinicima svi vlasnici moraju dati suglasnost. "S takvim rješenjem u Dalmaciji nikada nećemo provesti komasaciju, većina vlasnika raseljenea je od Novog Zelanda preko Australije do Južne i Sjeverne Amerike. Treba ugraditi da je dostatan pristanak 51 posto vlasnika kako bi se ubrzala provedba", zatražio je Baranović. O nužnosti komasacije svjedoči i podatak o poljoprivredniku koji obrađuje 50 hektara razbacanih na čak 256 čestica.