Tekstilna industrija, nekad izvoznik sa zavidnim suficitom već desetak godina proživljava agoniju. Vlada je 2007. prihvatila razvojnu strategiju, obvezujući se 2008-2012. dati 627 milijuna kuna potpora i posredovati kod bankara za 896 milijuna kuna povlaštenih kredita kako bi sačuvala 5000 radnih mjesta, odnosno 2010. zaposlenost stabilizirala na 31.400. Umjesto obećanih 146,9 milijuna kuna potpore 2008. dobili su 100 dok za 2009. strategija najavljuje 151 milijun kuna. O aktualnom stanju i budućim mjerama Ministarstva gospodarstva za tekstilnu industriju govori državni tajnik Leo Begović.

Broj tekstilaca već je pao na 24.416, zakašnjele potpore bit će lijek koji ne rješava akutnu upalu, upozorava Vijeće tekstila pri HGK-a ocjenjujući da bi zaposlenost uskoro mogla biti prepolovljena.
Lani smo započeli program gotovo šest puta veći od prijašnjih i na posve drukčijoj osnovi. Što tekstilcima, što obućarima podijeljeno je 129 milijuna kuna. Prema strategiji namjeravali smo pokriti gubitaše i investirati u nove tehnologije. Nažalost, gubitaše nismo riješili. Za ovu godinu pripremili smo razvojno-antirecesijski program.

Što program konkretno donosi?
Subvencioniranje kamata za kredite do najviše 3 % i trajnih obrtnih sredstava predviđeno je za tvrtke pogođene recesijom. Tko dokaže da je nakon 1. srpnja 2008. imao problema u plasmanu proizvoda zbog pada narudžbi i prekida ugovora, neovisno radi li se o lohn poslovima ili finalnim proizvodima, može se javiti. Dio potpora namijenjen je za marketinške aktivnosti, od nastupanja na sajmovima do plasmana asortimana kroz specijalne kanale distribucije. Četvrta mjera je ulaganje u visoke tehnologije.

Na Vijeću spominju 113 milijuna kuna potpora no, strahuju da će rebalansom biti srezane. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prošli tjedan odobrila je potpore u visini 113 milijuna. Koliko sredstava mogu očekivati?
Iznos od 113 milijuna kuna bio je plan, rebalansom je smanjen na 80 milijuna. Za kamate, trajna obrtna sredstva i marketinške aktivnosti poduzetnik ukupno može dobiti do 500.000 eura. Četvrta mjera nema ograničenja, ovisna je samo o mogućem vlastitom ulaganju svakog poduzetnika. Veliki poduzetnik može dobiti 40 %, srednji 50% i mali 60 % planiranog ulaganja. Znači, mali poduzetnik za investiciju od 10 milijuna kuna može dobiti 6 milijuna kuna. Natječaj objavljujemo za desetak dana, a bit će otvoren 30. Lani je objavljen u listopadu, ove godine u kolovozu, cilj za dogodine je travanj.

Poduzetnici su skeptični kako će izgledati križaljka potpora?
Dakle, 80 milijuna kuna predviđeno je za sve 4 mjere. S obzirom na lanjska iskustva očekujem da bi na marketinške aktivnosti i sajmove mogli potrošiti 4-5 milijuna kuna. Naime HGK i HBOR daju novac za istu svrhu, pravilo je, tko dobije na jednoj adresi ne može drugdje tražiti. Što se tiče obrtnih sredstava ministarstvo već nudi subvencija za male i srednje tvrtke stoga u ovoj mjeri očekujemo velike i procjenjujemo izdvojiti 10-ak milijuna kuna. Za nove tehnologije ostaje 60-65 milijuna kuna. Stavimo li ta sredstva u omjer 45% jer više se javljaju velike tvrtke, dolazimo do 140 milijuna kuna ovogodišnjih ulaganja u nove tehnologije.

Je li proveden nadzor trošenja lanjskih potpora?
Od 106 poduzetnika samo 4 još nisu opravdala utrošak potpora i ne mogu se kandidirati. Ukoliko do 31. prosinca ne dostave dokaze aktivirat ćemo njihove zadužnice, povući sredstva i usmjeriti poduzetnicima koji zadovoljavaju uvjete.

O koliko novaca se radi?
Novac nije upitan, dobit ćemo ga kroz zadužnice, bitnije je upozorenje poduzetnicima da ozbiljno shvate obveze. Dok su davane subvencije nismo imali tu mogućnost i vjerojatno je bilo koješta. Sada imamo zadužnice, tko ne poštuje pravila vraća sredstva.

Tekstilci tvrde da je trošak njihova rada čak 35 posto određen zakonima i parafiskalnim nametima. Zato su skupi i nekonkurentni prema dalekoistočnim destinacijama gdje plaća ne prelazi 50 eura. Prozivaju državu što ne nadzire uvoz pa smo zasuti boflom.
Cijena rada u tekstilu iznosi 9-17 eurocenti. Kada dobijemo informaciju o problematičnom asortimanu iz uvoza ili naznake da neka tvrtka krši pravila dobrog poslovnog ponašanja reagiramo preko Državnog inspektorata. Da napravimo što traže morali bi imati ljude, laboratorij, a sve to već radi Državni inspektorat. Izvješća koja šalje govore da je nadzor pojačan. Preferiram savjete struke te pozivam poduzetnike, HUP i HGK-a na suradnju. Iz Hrvatske agencije za razvoj tekstilne industrije sugerirali su uključivanje obrtnih sredstava u potpore, prihvatili smo to.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije

Nadzor je pojačan, kažete, a u tvornici čarapa Jadran tvrde da skuplje plate sirovinu nabavljenu u EU nego što je cijena talijanskih čarapa u maloprodaji Tekstilprometa. Iz MTČ-a opominju, dječje gaćice iz uvoza s cijenom od 6 kuna u koju je uključen PDV damping su koji domaću proizvodnju gura u stečaj. Na ovdašnjem tržištu, tvrde, završava smeće koje drugdje ne prolazi.
Kvalitetan proizvod traži kvalitetnu sirovinu, certifikate što poskupljuje cijenu. S obzirom da smo u WTO-u imamo modalitete što zaustaviti na granici, a što ne. Konkurenti se međusobno bolje kontroliraju nego granična carina. Da li je netko falsificirao certifikate ili uvozi bofl, te informacije ministarstvo definitivno treba, pozivam na suradnju sve koji imaju takva saznanja. Međutim, činjenica je da se tržište smiruje, nema toliko problematičnih proizvoda kao prije 5-10 godina.

Za razliku od BiH i Makedonije Hrvatska u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 2001. nije izborila “dijagonalnu kumulaciju o porijeklu roba” i tekstilcima manjim carinama osigurala konkurentnost u izvozu. Ta aktivnost navodno se tek planira.
Tu je nužna sinergija više institucija iz nekoliko ministarstava, plan je da se to pitanje intenzivnije počne rješavati početkom rujna.

Tekstilci prigovaraju i zbog nepostojanja ugovora s velikim tržištima o međusobnom necarinjenju, izvoz u Rusiju stoga je skuplji 23%.
Hoćemo li biti izvoznici poduzetnicima moramo osigurati konkurentne uvjete. Rusko tržište doista je golemo i veliki je izazov, Siscia i Galko tamo već imaju ambiciozne projekte i treba im dati potporu. Termin za međudržavnu komisiju koja će konačno riješiti taj problem planiran je u veljači 2010.

Takvih je tržišta mnogo, jesu li još neki ugovori izgledni?
Izdvojio bih Iran. Proljetos smo trebali otići tamo no, brodogradnja i EU “otkazali” su taj put. Iranci su narod prepoznatljiv po masovnom nošenju odijela no, i sami su veliki proizvođači. Stoga im ne treba nuditi proizvod za 20 dolara nego odijelo visoke dodane vrijednosti. Novi termin za turneju sa zainteresiranim tvrtkama je listopad ili studeni ove godine.

Hrvatska je opasana trgovačkim centrima ali, gotovo na prste jedne ruke stale bi trgovine s odjevnim asortimanom hrvatskih proizvođača. S obzirom da je Ministarstvo gospodarstva odobravalo ulazak tih trgovaca tekstilci misle kako ih je trebalo obvezati da dio prostora moraju dati ovdašnjim proizvođačima.
Intenzivno radimo kako bi im pružili logistiku ne samo doma nego i u inozemstvu, radni naslov je “kuća hrvatske mode”. Bit će to mjesto u kojem će svi, od pozemanterije do visoke muške i ženske mode, pronaći svoju nišu. Kako to napraviti? U prostorima koji su u državnom vlasništvu, uz dugoročni povoljni zakup konzorciju koji bi okupio lepezu proizvođača, ne samo tekstilce. U 2010. planiramo potpore za takav svrhovit marketing koji bi u sebi koncipirao projekt kao što je OGO klaster (odjeća, galanterija, obuća). On uključuje nekoliko tvrtki, a naša želja je multiplicirati konzorcij ili klaster na 50-ak tvrtki.

Konzorcij te naravi skupina tvrtki formirala je još u proljeće 2004. iskazavši interes za preostala dva objekta zagrebačke Name?
Nama posluje jako dobro, stečajni upravitelj izvrsno radi. Zgrada u Ilici doista je idealna za koncept zajedničkog nastupa.

Mnoge zemlje u izvoznim projektima koriste svoju diplomaciju. Je li moguće u službu tekstilne, ali i ostale industrije aktivno uključiti naša veleposlanstva?
Definitivno to moramo učiniti. Zapravo, već su krenule određene aktivnosti s nekoliko veleposlanstava. Organizirali smo sustav koji će u mjesečnim razmacima gospodarskim savjetnicima davati podatke o robama koje se nude u izvoz, slobodnim kapacitetima, recimo za lohn poslove i slično. Osim toga, očekujemo i informacije u obrnutom pravcu iz zemalja gdje su na službi. O natječajima za odore vojske, policije, za specijalni tekstil za kemijsku, prehrambenu industriju.

Strategija sačuvala potpore

U Vijeću tekstila strahuju da će recesija strategiju gurnuti u zaborav, to je dodatno ‘potpirila’ direktorica te strukovne udruge Mirjana Gambiroža ocjenom da se “novci ne mogu očekivati jer je strategija bila izraz želja, ne mogućnosti.
”Demantiram takvu ocjenu, da nije bilo strategije ostali bi bez potpora. Ove godine upravo je strategija sačuvala 70 posto proračuna za potpore.

Poduzetnici tvrde da se problemi branše u ministarstvu još uvijek više rješavaju privatnim vezama nego službenim protokolom.
U povjerenstvu za potpore lani su bili predstavnici Ministarstva financija, HUP-a, HGK i HOK-a. Na listu koju su složili nije bilo primjedbi. Varteks je dobio najviše, 10 milijuna, no taj iznos bio je identičan potporama ulaganja Nede Senj. Tvrtke koja do lani nije dobila ništa, a lani 1,66 milijuna kuna. Nema govora o namještanju.