Gotovo 80 posto gostiju u Hrvatskoj račune u restoranima plaća karticom, a kad se odluče dati konobaru napojnicu, nastaje nered. "Uvijek ostavljamo novac konobarima, na kartici", kaže Joe iz Chicaga. "Ne znam bih li ih trebao plaćati ovdje, ali ih svejedno plaćam, kaže Claduia iz Meksika.

Iako je država „legalizirala" napojnice kod kartičnog plaćanja, u praksi, tvrde ninski ugostitelji to ne funkcionira.

Ugostitelji bi htjeli uvesti zakonske kriterije u plaćanje napojnica jer konobari u sezoni izgube i do 20 tisuća kuna.

"Tehnički je moguće provući karticu i ukucati u nju određeni iznos, ali zakonski nije regulirano kako to isplatiti tom konobaru čija je ta manča", kaže za Dnevnik.hr Oleg Glavan, suvlasnik jednog restorana u Ninu.

Pisali su poreznoj upravi i Obrtničkoj komori na primjeru napojnice od 100 kuna, dobili odgovor: "To znači da ste „dobili" napojnicu u iznosu od 80,00+pdv. Od ovih 80,00 kn, kada ih na kraju mjeseca svom zaposleniku svedete na neto (platite pripadajuće poreze, prirez porezu i doprinose) zaposlenik će dobiti cca. 40,00 kn", stoji u odgovoru.

No, od države traže poštenije rješenje. "I bilo bi izvedivo znači na kraju mjeseca, svakom konobaru ovisi koliko je on manče imao taj mjesec, isplatiti mu je na plaći", napominje Glavan.

"Za tu manču je zaslužan konobar, on je dao dodanu vrijednost tim ljudima, oni su to prepoznali i htjeli su čovjeka nagraditi", ističe suvlasnik restorana u Ninu Marijan Jurišić. A a oni, kažu, samo žele da im država njihov novac ne uzima olako.

"Jer manča nije oporeziva jednako kao što milodar u crkvi nije oporeziv", objašnjava Jurišić. Oporeziva pak nije napojnica u gotovini. Na nju se mora posebno paziti, jer iznos u blagajni mora biti jednak onome u novčaniku. Kada bi se poštenije regulirale napojnice i kod kartičnog plaćanja koje iz godine u godine sve više raste, ugostitelji su sigurni da bi svi mirnije spavali.

"Više ne bi imali bojazan da li ima viška novca novca u novčanicima ili nema", navodi Stipe Knežević, predsjednik Ceha ugostitelja iz Zadra. Porezni stručnjak tvrdi: ovo pitanje trebalo bi se riješiti unutar zakona o porezu na dohodak.

"Kojim bi se svote, neke svote do nekog limita do neke svote smatrale neoporezivim primicima, kad su to nagrade, koje daju kupci, korisnici i tako dalje, za dobru uslugu i slično", ističe Vlado Brkanić, porezni stručnjak.