Godinama su priče o 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj počinjale konstatacijom kako je na tronu najvećih nacionalna naftna kompanija Ina, uz Konzum i HEP, koji su zamjenjivali mjesta, te još Plivu i Petrol, a veće promjene uslijedile su s tržišnim promjenama i ulaskom novih velikih igrača u sektoru energetike i trgovine.
Ušli su i zasjeli među vodećih deset PPD, Lidl, Spar, Plodine i svi oni drže se i dalje na tom vrhu, na pozicijama najvećih među najvećima.
Milijardni volumeni
Dok ovi energetski i trgovački divovi nastavljaju osiguravati milijardni volumen i držati stabilnost cjelokupnog domaćeg sustava, uz nekoliko novih imena visokorangiranih na listi Top 505, lanjski su financijski izvještaji donijeli i dva velika, dugo priželjkivana osvježenja. Dok je, s jedne strane, većina gospodarstva vodila iscrpljujuću bitku s rastom troškova rada i očuvanjem profitnih marži, na proizvodno-tehnološkom krilu Top 505 ljestvice odigrale su se i dvije priče koje počinju redefinirati pojam modernog hrvatskog biznisa. Dolaze iz dva naizgled posve različita poslovnih modela, a predstavljaju sam vrh tehnološke snage hrvatskoga gospodarstva.
Prva je slučaj renesanse domaće teške industrije kroz nevjerojatan uzlet zagrebačkog Končara. Stari inženjerski div je, u vrijeme kada se u javnom prostoru voli reći da je tradicionalna industrija izumrla, pokazao da ona itekako može biti savršeno sinkronizirana s globalnim megatrendom digitalne i zelene tranzicije.
Prošla godina bila mu je povijesno rekordna po ostvarenim prihodima, investira u razvoj, otvara nova tržišta, stvara dobit i zauzima sve više pozicije na listi najvećih i kada se pojedine entitete gleda pojedinačno, ne kroz cijelu grupu. Druga je priča zapravo dugoočekivani poslovni preokret unutar visokotehnološkog kompanijskog sustava Mate Rimca.
Već prethodnih godina Rimčeve su dvije tvrtke ušle u društvo Top 505, a lani su se u njemu smjestile tri, od kojih su dvije ušle i među najvećih 65. Taj plasman je još izraženiji gleda li se njihov udio u izvozu, jednako kao i kod Končara. Sve upućuje na to da će se priče o uspjehu ta dva domaća proizvođača još snažnije zrcaliti na budućim godišnjim ljestvicama najvećih hrvatskih kompanija.
Oba sustava prolaze kroz masivne razvojne cikluse i pripremaju čvrste temelje za svoj dugoročan rast. U Končaru to obuhvaća intenzivna ulaganja u proširenje kapaciteta i nove tehnologije, za što je kroz novi investicijski ciklus unutar cijele Grupe osigurano financiranje vrijedno više od 800 milijuna eura. Između ostalog, kompanija se uspješno uključila i u trenutačno iznimno potentno tržište dual-use tehnologije, poput ugovora za protudronske sustave s MORH-om i logističke podrške i održavanja kompleksnih sustava poput najnovijeg raketnog Chunmoo, čime je otvorila potpuno novu i tehnološki naprednu razvojnu perspektivu za nadolazeće godine.
U slučaju Rimčeva poslovnog carstva upravo je završen postupak izlaska Porschea, a s novim partnerima konzorcijem koji predvodi američki HOF Capital, uz BlueFive Capital kao najvećeg investitora, Rimcu slijedi nova razvojna faza.
Ozbiljni analitičari su i prije predviđali eksponencijalan rast njegova poslovanja, što su lanjske brojke i potvrdile – ukupni prihodi su se gotovo utrostručili. Pritom je tvrtka Rimac Technology ostvarila jedan od najvećih skokova na ljestvici Top 505: s upeterostručenim prihodima lansirana je s 242. mjesta iz prethodne godine ravno na visoko 40. mjesto. Sada, odlaskom njemačkoga giganta, s kojim je, kako se pokazalo, bilo i određenih razmimoilaženja, Rimcu dolazi i veća samostalnost u odlučivanju. Pred vratima su novi modeli Bugattija, realizacija golemih ugovorenih poslova Rimac Technologyja, a u perspektivi i ono što tržište priželjkuje – konačan izlazak na burzu.
Veća profitabilnost Konzuma
Za razliku od Končara i Rimca, koji su korištenjem znanja i globalnih tehnoloških, energetskih i drugih trendova za svoju ekspanziju, standardni domaći giganti Ina, HEP i Konzum lani bilježe prihodovni pad. No, njihova priča u 2025. odraz je cjenovnih promjena, konsolidacije i optimizacije poslovanja.
Za Inu se u 2025. poslovanje odvijalo u nestabilnim uvjetima, nižih cijena nafte i plina, viška ponude nafte na svjetskom tržištu i manje potražnje za njom, ali je, zahvaljujući rezultatima u rafinerijskom i maloprodajnom segmentu, održala stabilnost. Godinu je obilježilo konačno zaživljavanje u punom kapacitetu riječke rafinerije, kao i dovršetak novog postrojenja za obradu teških ostataka, što je bila pojedinačno dosad najveće ulaganje. Ina je i jedina među velikim tvrtkama i premašila tri milijarde eura prihoda na rang ljestvici.
HEP je, pak, lani skliznuo na rang ljestvici za jedno mjesto jer su, u odnosu na prethodno razdoblje, cijene struje na burzama oslabile, potrošnja se stabilizirala, pa su i prihodi pali na realnije razine. Osim toga, izostale su i goleme naknade za pokriće akumulirane razlike u cijeni energije koje je u prethodnoj godini Vlada isplatila HEP-u zbog svoje odluke iz 2022. godine.
Konzum je, pak, treći među najvećima kojemu su prihodi oslabili i po tome odudara od svih ostalih velikih trgovačkih lanaca – Lidla, Spara, Plodina, Kauflanda, Studenca, Tommyja. No, za razliku od Ine i HEP-a, pad prihoda Konzuma (kojim se spustio ispod 2 milijarde eura), reflektira i neke strateške promjene u organizaciji kojima se odriče dijela prihoda i racionalizira sustav, smanjuje broj prodajnih mjesta, no, u isto vrijeme, stvara i temelje za veću profitabilnost.
Na volumenu prihoda, pak, nije gubio PPD, štoviše, skokom je tvrtka Pavla Vujnovca preskočila HEP i zasjela na drugo mjesto vodećih kompanija, tik iza nedodirljive Ine. No, uz PPD te Petrol koji se stabilno drži među vodećih deset na listi Top 505, izdvaja se “upadom” još jedan igrač iz sektora energetike, D. Trading.
Zapazili smo ga najprije u financijskim izvješćima za 2023. kao novog igrača na poslovnoj sceni s rekordnim rastom u prvoj pravoj poslovnoj godini, u 2024. je već ušao među 505 najvećih, a sada i među prvih deset, među milijardere. Ekspresan rast ovom veletrgovcu strujom i plinom koja je dio energetske grupacije DTEK unutar holdinga ukrajinskog poduzetnika Rinata Ahmetova SCM Holdings Limited, u 2025. je donijelo uključivanje u razvoj novih energetskih ruta i ekspanzija na tržištu naftnih derivata, a za poguranac se važnim pokazalo i korištenje naprednih AI tehnologija za predviđanja cijena i ostalih uvjeta u trgovanju svim oblicima energije.
Vrh liste 505 najvećih pokazuje snažnu zastupljenost energetskog sektora, iz kojeg dolazi polovica od deset najvećih, četiri su trgovci, a samo je jedan proizvođač – zagrebačka farmaceutska industrija Pliva. Prošla godina bila joj je sjajna, no i iz same tvrtke kažu kako je za visok rast prihoda zaslužna ubrana izvanredna vlasnička dividenda po udjelima u drugim tvrtkama. Drugim riječima, taj se plus neće ponoviti u idućem izvješću za rezultate u 2026., no Uprava kompanije i ne smatra ciljem takve prihode nadomjestiti operativnim rastom u samo jednoj godini.
Relevantniji pokazatelj im je kretanje osnovnog poslovanja, a ono je stabilno. Za ovu godinu, sudeći prema prvom polugodištu, u Plivi se drže razine prihoda iz osnovnog poslovanja u prošloj godini, a intenzivnim ulaganjima i okretanju razvoju i proizvodnji kompleksnih lijekova stvaraju preduvjete za daljnji održiv rast. Od drugih velikih farmaceuta rast su imali i ostali igrači – JGL, koji i u ovoj godini nastavlja pozitivan trend i svoj investicijski val, te Belupo, Genera.
No, rekordnom stopom rasta izdvaja se nekadašnja Plivina divizija za proizvodnju aktivnih farmaceutskih pripravaka. Ona sada pod imenom TAPI Croatia Industries posluje kao samostalno poduzeće pod izravnom kontrolom Plivina vlasnika Teva Grupe, a lani se probila u gornju polovicu najvećih 505 hrvatskih tvrtki.
Tvrtke iz turističkog sektora redom su imale dobru godinu, mnoge i dvoznamenkast rast, a izuzetak s nešto slabijim prihodima samo je dubrovačka tvrtka Jadranski luksuzni hoteli, s minimalnim smanjenjem od 0,2 posto u odnosu na 2024.
Rekordi Međimurje-plina
Među standardnim industrijskim proizvođačima koji tradicionalno drže mjesta na listi, primjetan je pad onih iz metalne industrije, poput onih najvećih u toj proizvodnji Aluflexpacka iz Murvice, karlovačkog HS Produkta, OMCO Croatia i TŽV Gredelja. U slučaju Gredelja bila je to, na žalost, i najava lošeg smjera i odluke vlasnika, slovačke Tatravagonke, o likvidaciji proizvodnje u Zagrebu.
U proizvodnji električnih strojeva pad su zabilježile samo samoborska Klimaoprema, koja se primirila nakon višegodišnjeg “buma” i Vertiv Croatia iz Zagreba, koji je privremeno usporio zbog tehnološke transformacije pogona u Rugvici i pripreme za proizvodnju nove generacije modularnih podatkovnih centara. S druge strane, rekordnim rastom od čak 160 posto izdvaja se zagrebački Eurocable Group, a pogurala ga je masovna potražnja na tržištu kabela, ali i efekt rasta cijena sirovina za njihovu proizvodnju.
Veliko iznenađenje je kutinska Petrokemija. Iako se činilo da se pogoni u uvjetima nepovoljne cijene plina još neće pokrenuti, tvrtka je iznenadila i povratom u pogon i skokom na 78. mjesto ljestvice, uz gotovo udvostručene prihode. No, takav se pozitivan trend ove godine teško može ponoviti. Cijene plina su eksplodirale pa su pogoni, nakon redovnog remonta, u stanju mirovanja još od svibnja.
Među onima koji su se pokrenuli i uspješno prešli iz faze nove investicije u stabilnu proizvodnju izdvaja se posebno FACC Solutions Croatia, tvrtka u vlasništvu austrijskog FACC-a koji posluje unutar kineske državne zrakoplovne korporacije AVIC. Pogon u Jakovlju im posljednje dvije godine ostvaruje izvrsne rezultate u proizvodnji ultralakih kompozitnih komponenti za kabine putničkih zrakoplova namijenjenih globalnim divovima poput Boeinga i Airbusa, čime je lani povećao prihod za 54 posto i dosegnuo 97 milijuna eura.
Igre na sreću blizu milijarde
Iz energetskog sektora i mnogi od ostalih igrača lani su imali negativan predznak u ostvarenju prihoda, tako da je jednostavnije izdvojiti one s rastom. Jedan od tih je Međimurje-plin, koji zaslužuje pozornost zato što mu je to bila i povijesno rekordna poslovna godina i zato što se od male lokalne gradske tvrtke uspeo na gornju polovicu liste najvećih u državi. Zasluga za rast je posao javne opskrbe plinom koji je “oteo” dotad nedodirljivom zagrebačkom gradskom poduzeću GPZ. Ulazak na deset puta veće tržište, premda je bilo popraćeno i velikim negodovanjem u Zagrebu i neugodnim pozivima građanima na ignoriranje Međimuraca, itekako se odrazio na račun tvrtke.
No, i uz početni kaos oko izdavanja računa i naplate dospjelih dugova potrošača, godinu je međimurska tvrtka uspjela pozitivno zaključiti i stabilizirati poslovanje. Godinama su sportske kladionice i tvrtke iz segmenta igara na sreću svojim prihodima dokazivale potentnost te djelatnosti u Hrvatskoj, redovito nas tjerajući na detaljno češljanje njihovih rezultata. No, iako su i dalje privlačne, lani ih je potpuno zasjenilo – zlato. Koliko je i na domaćem tržištu eksplodirao interes za investicijskim zlatom i plemenitim metalima, najbolje ilustrira podatak da su tri vodeća igrača koji su ušli na ovu listu najvećih – Saiva (poznata po brendu Centar zlata), Auro Domus Online i Tetragram plemenit, ostvarili prihod koji zajedno premašuje 740 milijuna eura.
Primjerice, osam glavnih kladionica i ostalih priređivača igara koji su ušli među Top 505, uprihodilo je ukupno 988 milijuna eura. Lider u toj skupini ostao je Super Sport, a uz njega su na listi i Hrvatska lutrija, Hattrick-PSK, Admiral.hr, Emma Gamma Adriatic, Top Games, Germania Sport i International Evona. Razmjere ove tržišne eksplozije najbolje pokazuje usporedba s prethodnom 2024. Tada su spomenuta tri trgovca zlatom – u trenucima kada je rast tog tržišta bio već itekako vidljiv – uprihodila 257 milijuna, a isti igrači iz gaming i betting sektora držali stabilnih 897 milijuna eura. Već drugu godinu zaredom nevjerojatnim, troznamenkastim stopama rasta pozornost privlači i jedna tvrtka koja na neobičan način u svom poslovanju povezuje sport i zlato. Riječ je o zagrebačkoj kompaniji GNK ASG.
I posredovanje dobar biznis
U računalnom profilu gospodarstva, uz kladioničarski biznis vezan je i još jedan novi “igrač” na listi Top 505, mlada IT tvrtka Super Technologies, koja posluje pod brendom Happening. Za njezin su nastanak zaslužne dvije poznate zagrebačke tech agencije, Axilis i Superology, koje su se spojile 2023. Tvrtka se bavi izradom kompletne softverske infrastrukture, naprednih algoritama i mobilnih aplikacija za svoju matičnu, globalnu gejming grupaciju Superbet. U drugoj godini poslovanja uprihodili su 58 milijuna eura isključivo kroz in-house rješenja i održavanje tehnološkog sustava.
Zapošljavanje radnika posljednjih godina i u Hrvatskoj je bio sve aktivniji biznis, broj registriranih tvrtki konstantno je rastao, aktivnih je više od 700, no, kao i prethodnih godina, samo se jedna tvrtka uspijeva i ubaciti na prestižnu listu najvećih 505. Riječ je o splitskoj tvrtki Maritimae Regionis, koja je apsolutni rekorder na hrvatskom tržištu posredovanja i privremenog zapošljavanja s ostvarenih 61 milijuna eura prihoda. Ona je i dominantno izvozno orijentirana jer je fokusirana samo za ustupanje hrvatskih pomoraca, a ključni partner joj je globalni gigant Jan De Nul.
Superiorni CE-ZA-R
U nizu biznisa koji sve više dobivaju na pozornosti u javnom diskursu, a i na listi Top 505, svakako je gospodarenje otpadom. Petar Pripuz nedodirljiv je u tom sektoru, a njegov CE-ZA-R ima uvjerljivu tržišnu superiornost, iako su prihodi tvrtke lani oslabili za 13 posto i iznosili 165 milijuna eura. No, snažan skok bilježi druga tvrtka vlasnički povezana s Pripuzom – Eko-Flor Plus iz Oroslavlja. Lani je rasla stopom od 55 posto, a u financijskom izvješću pojašnjava se kako je rast prihoda potaknut pripajanjem tvrtke Reoma Grupa.
Nju je krovna Pripuzova kompanija C.I.O.S. 2024. preuzela od poduzetnika Fatmira Ademija, Dragana Zovke i Luke Šeparovića, koji su i danas aktivni kao manjinski partneri i menadžeri u Eko-Flor Plusu. Akvizicija se dogodila nakon velikih tržišnih nadmetanja na zagrebačkim natječajima za otpad, a njome su Eko-Floru preneseni i svi ugovoreni poslovi Reome, koja je prije akvizicije ostvarivala oko 20 milijuna eura prihoda.
Dok je CE-ZA-R lider u segmentu metala i industrijskog otpada, Eko-Flor Plus fokusiran je na pružanje komunalnih usluga za gradove, općine i tvrtke, kao i na sakupljanje papira, kompostiranje, te upravljanje sortirnicama. Treći jaki igrač po prihodima je osječka Drava International, u većinskom vlasništvu Zvonka Bedea. Tvrtka bilježi stabilan rast, a za razliku od Pripuzovih tvrtki, fokusirana je na plastični otpad, prikupljanje i recikliranje PET ambalaže. Poslovanje Drave je, međutim, opterećeno brojnim pravnim postupcima i štetama proizišlim iz čestih požara u pogonima za reciklažu.
I ovogodišnja ljestvica Top 505 potvrđuje ranjivost i izloženost maloga gospodarstva vanjskim utjecajima koji mijenjaju tržišta i cijene, a opću nestabilnost oslikava i činjenica da u fokus iznenada stižu plemeniti metali. Menadžeri najvećih kompanija i u prijašnjim su godinama pokazali da se u tim uvjetima znaju i moraju prilagođavati, što zorno dokazuje i podatak da broj milijardera lani nije pao. Naprotiv, bilo ih je 11, dva više nego prethodne poslovne godine.
