Usporedno s potvrdom prve procjene rasta gospodarstva u prvom tromjesečju u odnosu na lani za 0,5 posto realno, prije nekoliko dana od državnih smo statističara doznali i da je hrvatski BDP u 2013. pao više nego što se “do jučer” računalo. Državni zavod za statistiku objavio je, naime, konačne podatke o BDP-u za 2013. prema kojima je gospodarstvo te godine palo 1,1 posto, a ne 0,9 posto, koliko je iznosila procjena kojom se donedavno i službeno baratalo. Sličan se raskorak procjena i konačnih podataka događao i prije. Primjerice, konačni podaci za 2012. lani su pokazali da je pad te godine iznosio 2,2 posto realno, a ne 1,9 odnosno dva posto iz faze procjena. Znači li to da je i lanjski pad bio veći od aktualne procjene od 0,4 posto, doznat ćemo tek za godinu dana.

Procjene za prvi ovogodišnji kvartal pak pokazuju da je bruto dodana vrijednost (BDV) najviše, čak 2,8 posto, pala (u odnosu na prvi lanjski kvartal) u kategoriji Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nasuprot tome, za porast BDV-a od 0,3 posto najzaslužnija je skupina djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te ugostiteljstva/turizma. U toj kategoriji aktivnosti su ojačale 2,6 posto.

U prvom kvartalu, međutim, prerađivačka industrija (bez energetike) nije bila među djelatnostima koje su pridonijele rastu. Ona čini oko 12% BDP-a, a u tri mjeseca stvorila je 0,6% manje BDV-a nego u istom razdoblju lani. U međugodišnjim je usporedbama u sva četiri lanjska kvartala imala pozitivan predznak. Sektor građevinarstva, pak, još je u minusu, ali nakon što se udjelom u BDP-u sveo na manje od pet posto, njegov pad polako se iscrpljuje već i zbog niske baze. U prva tri mjeseca 2015. BDV građevinarstva realno je oslabio “samo” 1,3 posto u odnosu na lani, dok su se minusi lani kretali od 8,8 posto u prvom kvartalu pa do 5 u posljednjem.

U glavnim sastavnicama BDP-a ta su se kretanja očitovala u usporavanju pada bruto investicija u fiksni kapital. U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine one su realno pale 0,4 posto.