Jesmo li svjesni svoje odgovornosti prema moru? Što je jednima otpad, drugima je odlična sirovina za proizvodnju. Kako bi pridonijeli čišćem morskom okolišu, Komunalno društvo Ponikve s otoka Krka odbačenoj plastici daje “novi život”.

Prije tri godine, u sklopu europskog projekta Inopalstici, u krčkom komunalnom društvu započeli su priču o reciklaži plastičnoga otpada. I to onog prikupljenog na morskom žalu, istom onome kojemu volimo tepati kako je najljepši na svijetu. 

“Naše more naizgled stvarno izgleda čisto, ali uvijek šećući možemo naći razne vrste plastike”, kaže za HRT Dejan Kosić, tehnički direktor KD-a Ponikve Krk.

Plastike ima zaista puno i more je svakodnevno izbacuje na obalu, tako da i sutra prošećemo ovuda ponovno bismo napunili jednu vreću.

A sve što djelatnici komunalnog društva uz pomoć volontera i ekoloških udruga prikupe reciklira se u domaćim pogonima. U Vrbovcu se pretvara u granulate koji zatim putuju u Delnice, gdje nastaju proizvodi od otpadne plastike.

“Htjeli smo dati jednu priču i reći da nešto što je bačeno na plaži može ponovno biti jedan koristan predmet”, objašnjava Kosić.

Napravljeno je i 600-tinjak kanti za odvajanje otpada, koje su podijeljene otočnim osnovnim školama, 10.000 vreća koje se koriste u volonterskim akcijama, a ima i pokoji modni detalj, poput kravate. Tehnološka rješenja i ideje postoje, no, temelj svega je edukacija. 

Kružno gospodarstvo

Otpad od plastike: Nedostatak sortirnica i dalje usko grlo

“Rješenje bi po meni bilo da se svi skupa ulovimo u koštac s plastičnim otpadom i da već prilikom kupovine razmišljamo što kupujemo i kako ćemo kasnije zbrinuti tu plastiku jer moja odgovornost ne završava bacanjem te plastike u smeće. Moram pripaziti kako ću je zbrinuti, hoću li je odložiti u pravilni spremnik pa da je komunalac može pravilno zbrinuti i tek onda prestaje moja odgovornost”, ističe Kosić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Istraživanja pokazuju da će za 30 godina, nastavimo li more doživljavati kao kantu za smeće, u njemu biti više plastike nego ribljeg fonda. Tko zna što će se uloviti na udice nekih budućih generacija…

Znate onaj lijepi osjećaj dok se kupate ili ronite, a oko vas kruže ribice? E, pa dobro ga zapamtite. Svaka boca, svaki čep postaje prevelik teret za morsku ljepotu koja nas okružuje.