Centri za profesionalnu rehabilitaciju su ustanove osnovane radi integracije osoba s invaliditetom, ali i ostalih ranjivih skupina na tržište rada putem različitih usluga profesionalne rehabilitacije. U Republici Hrvatskoj djeluju četiri centra i to u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

“Usluge profesionalne rehabilitacije provodi stručni tim koji čine socijalni radnik, psiholog, edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, specijalist medicine rada, reha-tehnolog i trener-instruktor.

Kako koristiti poticaje

Prema standardima usluga profesionalne rehabilitacije predviđeno je ukupno 10 usluga profesionalne rehabilitacije. Krajnji cilj svih usluga je kompetentno i održivo zapošljavanje osoba s invaliditetom na poslovima koji su potrebni poslodavcima na otvorenom tržištu rada”, ističu iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).

Centri rade u partnerstvu s naručiteljima usluga, a veliki dio naručitelja predstavljaju poslodavci. Partnerstvo je, između ostalih Europskih načela izvrsnosti u rehabilitaciji, jedno od važnijih načela koju stručni radnici primjenjuju u svakodnevnom radu. Ono podrazumijeva suradnju provoditelja usluge s poslodavcima, javnim i privatnim organizacijama te s osobama s invaliditetom kako bi se osigurao kontinuitet i kvaliteta usluga.

Od samog početka rada i prvih kontakata s potencijalnim naručiteljima usluga, centri nastoje poslodavce kroz savjetodavni rad poticati na zapošljavanje osoba s invaliditetom te im istovremeno pružaju pomoć i podršku u svakodnevnim izazovima s kojima se susreću. Poslodavce upoznaju s mogućnošću korištenja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i o načinu njihova ostvarivanja. Istovremeno, Centri pružaju podršku i osobama s invaliditetom kako bi se što bolje integrirali u svijet rada, kako bi bili produktivniji i samostalniji u obavljanju svakodnevnih radnih aktivnosti te što dulje ostali u svijetu rada.

Važnost partnerskog odnosa s poslodavcem, kažu u ZOSI-ju, vidljiva je u provedbi svih usluga, a posebno je izraženo u nekoliko usluga profesionalne rehabilitacije.

“Kroz rehabilitacijsku procjenu, koja je temeljna i početna faza profesionalne rehabilitacije, kontakt s poslodavcem je vrlo važan jer se većinom radi o osobama koje su zbog zdravstvenih problema na dugotrajnom bolovanju te imaju teškoća s ponovnim uključivanjem u svijet rada. Pozitivan stav i pristup od strane poslodavca vezano uz promjenu radnog mjesta ovdje je od velike važnosti te utječe na motivaciju za rad ili uključivanje u profesionalnu rehabilitaciju osobe s invaliditetom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Uz podršku poslodavca osoba se osjeća sigurnije te ima manje poteškoća u prilagodbi. Stručni radnici centra pomažu poslodavcu da se i on prilagodi na novonastalu situaciju te da dobije uvid u specifičnosti radnog funkcioniranja svoga zaposlenika. Ujedno ga savjetuju oko načina prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada osobi”, kažu u ZOSI-ju.

Prilagodba radnog mjesta

Kroz uslugu se također utvrđuje stupanj invaliditeta u odnosu na rad, čime osoba stječe uvjet za upis u Očevidnik zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom i to je jedan od načina da se poslodavcu omogući da ispuni svoju kvotnu obavezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kroz uslugu ‘Stručne podrške’ na radnom mjestu i radnom okruženju, kao jednom od poticaja koje poslodavac može koristiti, osobi s invaliditetom, a i poslodavcu se pruža pomoć u prevladavanju teškoća koje utječu na uspješnost prilagodbe osobe radu i radnoj okolini, pomoć u prevladavanju teškoća vezanih uz komunikaciju te se potiče prirodna socijalna podrška i razvoj suradničkih odnosa na poslu. Na takav način osoba s invaliditetom će uspješno obavljati radne zadatke, očuvati razinu i stabilnosti radnog funkcioniranja, uključiti se u radno okruženje te napredovati u radu.

Kroz uslugu ‘Izrade plana prilagodbe radnog mjesta’ predlažu se mjere za prilagodbu radnog mjesta i radnog okoliša, te prilagodbu opreme i sredstva za rad koje na razini konkretnog posla smanjuju opterećenje, zahtjeve i različite štetne utjecaje i tako posredno povećavaju radnu učinkovitost osobe s invaliditetom. Prilagodbe uključuju prilagodbu svih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša. Usluga također uključuje i grubu procjenu visine troškova potrebnih za prilagodbu radnog mjesta i okruženja. U ovoj usluzi poslodavac je aktivni sudionik te zajedno sa stručnim radnikom centra predlaže adekvatna rješenja za potrebne prilagodbe, istražuje proizvođače opreme i prikuplja ponude.

Cilj usluge je veća radna učinkovitost osobe s invaliditetom, izdržljivost i pouzdanost, sigurno obavljanje posla te razumna prilagodba rada osobi s invaliditetom. Osiguravanje razumne prilagodbe je obaveza poslodavca i vrlo često sam poslodavac nema saznanja kako ju osigurati svom zaposleniku, te je upravo u tome velika važnost i pomoć stručnjaka Centra. U većini slučajeva osobe s invaliditetom zaposlene na adekvatnim radnim mjestima su u potpunosti radno učinkovite. Međutim, neke osobe s invaliditetom ipak ne mogu postići punu radnu učinkovitost.

Osvještavanje o kompetencijama

“Jedna od usluga koja se provodi u centrima je procjena radne učinkovitosti, koja je namijenjena ostvarivanju prava na subvenciju plaće zbog smanjene radne učinkovitosti zaposlene osobe s invaliditetom. Temelji se na usporedbi ostvarenja radnih rezultata osobe s invaliditetom i zaposlenih na uobičajenom radnom mjestu te je u postupku procjene potrebno isključiti čimbenike koji utječu na radnu učinkovitost, a koji nisu rezultat njihova invaliditeta. Sama procjena se većim dijelom odvija na radnom mjestu u prostorima poslodavca te uključuje sveobuhvatnu procjenu cjelokupnog radnog funkcioniranja osobe, prvenstveno s naglaskom na opsegu posla, izdržljivost, kvalitetu i kvantitetu rada. Poslodavac raspolaže s puno informacija o osobi, njenom funkcioniranju i teškoćama u radu koje su prisutne kod osobe, stoga je važno njegovo aktivno sudjelovanje u cijeloj usluzi. Nakon provedene usluge poslodavac dobiva informacije o tome koje su radne operacije koje osoba može najbolje obavljati, a koje radne operacije osoba obavlja sa smanjenom učinkovitošću. U takvim situacijama poslodavcu se osigurava pravo na subvenciju plaće za zaposlenika”, napominju u ZOSI-ju.

Potrebno je također procijeniti kakva je prikladnost poslova određenog radnog mjesta te mogućnosti i potrebe za eventualnim prilagodbama, kako bi se osobi olakšao rad. Stoga se suradnja poslodavca i centra nerijetko i nastavlja po završenoj usluzi, kroz savjetodavni rad i neke druge usluge. Kada se jednom uspostavi odnos povjerenja s poslodavcem, taj odnos se i dalje izgrađuje i nadopunjuje.

Kroz dosadašnji rad u centrima za profesionalnu rehabilitaciju uvidjelo se kako je vrlo važno uspostaviti dobru suradnju s poslodavcima na regionalnom tržištu rada, utvrditi njihove potrebe i zajednički raditi na mogućem rješenju.

“Centri za profesionalnu rehabilitaciju nastoje zadovoljiti potrebe svih poslodavaca te se trude biti dobri partneri. Tu su da osvijeste poslodavce o kompetencijama osoba s invaliditetom te da im pruže podršku. Stoga se poslodavci mogu s punim povjerenjem obratiti stručnim radnicima nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju, jer samo zajedničkim radom može se postići punopravno uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada i poslodavac može dobiti učinkovitog i zadovoljnog radnika”, zaključuju u ZOSI-ju.