Čak dva povećanja mirovina dočekale su ove godine korisnike obiteljskih mirovina. Prvo je stiglo u siječnju i to u sklopu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je iznos obiteljskih mirovina uvećan za 10 posto, kao i usklađivanje od 5,37 posto. Kako bi istražili tko je dobio najveće povećanje, a tko najmanje, Mirovina.hr izradio je detaljan popis izračuna.

DOBRE VIJESTI

Dio umirovljenika od srpnja će primati veće mirovine, a zatim od 1. siječnja još veće

Prema objavljenim statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju porasla za 50,18 eura, odnosno 12,66 posto – s 346,27 na 396,45 eura. Gledajući kategorije povlaštenih mirovina, najveće povećanje stiglo je onima koji su obiteljske mirovine dobili u okviru Zakona o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata (ZOHBDR), bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizori te umirovljeni akademici HAZU-a.

Oni koji mirovine dobivaju u okviru Zakona o hrvatskim braniteljima ostvarili su povećanje u prosjeku od 75,27 eura, odnosno 7,07 posto više nego u prošloj godini. Saborske obiteljske mirovine rasle su prosječno s 1,189,30 eura na 1.351,90, stoga razlika u prosjeku iznosi 162,60 eura (12,06 posto). Što se tiče mirovina akademika HAZU-a i članova njihovih obitelji, one su porasle za prosječno 100,28 eura, odnosno 8,95 posto – s 1.020,32 eura na 1.120,60.

Kada gledamo ”drugu stranu medalje”, mirovine koje su isplaćene temeljem ugovora o socijalnoj suradnji koje je Hrvatska potpisala s drugim državama, u siječnju su iznosile prosječno 91,58 eura, dok je u travnju taj iznos povećan do 103,41 eura (11,88 posto).

Obiteljske mirovine u kategoriji članova posada brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi porasle su za 43,53 eura – sa 211,90 na 255,43 eura (17,04 posto). Kada se pogledaju pak mirovine pripadnika HVO-a, one su prosječno porasle nešto više, i to za 8,66 posto tj. 45,21 eura. Prema izračunu koji je proveo portal Mirovina, utvrđeno je kako su po iznosu najviše rasle saborske, braniteljske i HAZU-ovske obiteljske mirovine, dok su po postotku najviše rasle obiteljske mirovine članova posade, vatrogasaca i pripadnika JNA umirovljenih po općim propisima.