O komasaciji, odnosno okrupljavanju poljoprivrednog zemljišta, govori se već godinama, a sada se, donošenjem Zakona o komasaciji, napokon krenulo u realizaciju. Za komentar o procesu komasacije zamolili smo Gorana Pajnića, izvršnog direktora za poljoprivredu u Agrokoru i predsjednika HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

"Komasacija je glavni razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi te sredstvo cjelovitog uređenja zemljišta i prostora u Hrvatskoj. Cilj komasacije je doprinos razvoju konkurentnosti poljoprivrednog sektora i održivog ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Napokon je, nakon 25 godina, ponovno pokrenuta", kaže Pajnić. Hrvatska se odlučila za model po kojem država određuje gdje će se komasacija provoditi, čime pokazuje brigu o svom zemljištu i da pokušava planirati proizvodnju na određenom području. Možda bi se u drugoj fazi provođenja komasacije moglo omogućiti i stranama zainteresiranim za zemljište da pokrenu postupak, jer one ipak bolje poznaju stanje na terenu, što može dovesti do veće učinkovitosti procesa", kaže Pajnić.

Na pitanje koliko će komasacija koštati i tko će to platiti, Pajnić procjenjuje da bi cijena po hektaru bila oko 1500 eura. "U Programu ruralnog razvoja postoje sredstva koja su namijenjene jedinicama lokalne samouprave za provođenje komasacije, 32 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2020. Jedinica lokalne samouprave može aplicirati za ta sredstva nakon što dobije rješenje o komasaciji. Planirana su i određena sredstva u državnom proračunu, koja proračunom ipak nisu odobrena.  

Osim toga, postoji i interes međunarodnih financijskih institucija za financiranje komasacije, ali to zahtjeva procjenu pozitivnih  učinaka na poljoprivrednu proizvodnju države, odnosno ozbiljnu analizu pozitivnih efekata procesa. Obzirom da je RH jedna od država EU s najlošijom strukturom i veličinom posjeda, moglo bi se od strane EU komisije tražiti dodatna sredstava za sređivanje stanja zemljišta", napominje Pajnić.

 "Komasacijaje idealan postupak da se zemljišno stanje sredi jer se provodi u cilju organizacije poljoprivredne proizvodnje, povećanja njezine efikasnosti i ekonomske isplativosti. Poljoprivrednik u postupku komasacije ne bi trebao izgubiti više od jedne proizvodne godine, što naravno ovisi i o sveukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta koja se komasira. Važno je napomenuti da komasacija nije samo postupak okrupnjavanja posjeda i stvaranja nove mreže kanala i puteva. Ona je integrirani proces stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, povećanja konkurentnosti poljoprivrednika, poboljšanja fizičkih uvjeta svake parcele, poboljšanja ruralnog okoliša, stvaranja osnovnih uvjeta za navodnjavanje i stvaranja transparentnog tržišta nekretnina stvarajući novi katastar i zemljišnu knjigu", zaključio je Pajnić.