Otvaranje kamenoloma u Njemačkoj traje između deset i dvadeset godina, u Austriji i Italiji također po nekoliko godina dok je u Hrvatskoj i bližim zemljama u regiji to ipak brže. To je jedan i od razloga seljenja ovih indsutrija odnosno veće eksploatacije mineralnih sirovina, a osim kamena to su još pijesak, šljunak, glina i ostali materijali, u tranzicijske države. Industrija nemetala i građevinskih materijala u Hrvatskoj također predstavlja respektabilnu gospodarsku djelatnost u kojoj je zaposleno oko 18.000 ljudi, ali koji rade u velikom broju u tvrtkama u stranom vlasništvu. Hrvatska je bogata nemetalnim mineralnim sirovinama, a potvrđene eksploatacijske rezerve dostatne su za najmanje dvadesetogodišnju proizvodnju. Posebnu skupinu čine energetske mineralne sirovine nafta i plin kojih je manje i koje se svrstavaju u strateške energente. Europska komisija u suorganizaciji s EUROMINES-om (Europskim udruženjem za industrijske minerale) i GIU PROMINS-om (Gospodarsko interesnim udruženjem za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina) organizirala je 25. i 26. rujna u Zagrebu stručni seminar “INFRA 24096” o zakonskoj regulativi u području zaštite okoliša i utjecaja na rudarsku industriju. Cilj seminara je, prema riječima Gordana Šredla, direktora GIU PROMINS-a, upoznati hrvatsku poslovnu i stručnu javnost s aktualnostima na tom području. Posebice bit će drugog dana riječi o “Naturi 2000”, regulativi o vodama kao i otpadu koji nastaje vađenjem mineralnih sirovina i njihovu utjecaju te o iskustvima članica EU-a u odlaganju otpada u podzemnim rudnicima. Tom prigodom sudionici će se upoznati s direktivama EU-a o vodama, posebice podzemnim vodama i s pozitivnim europskim rješenjima. Sudionici seminara također se jučer i danas usredotočuju na politiku i strategiju planiranja vađenja mineralnih sirovina i konkurentnost te grane gospodarstva u novonastalim okolnostima, rekao je Šredl.

Naši predstavnici govorili su o prijedlogu Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, o Zakonu o rudarstvu, o zaštiti okoliša, posebice voda te, dakako, i o stanju u proizvodnji, preradi i prometu mineralnih sirovina. Iako u Hrvatskoj nema više rudnika u klasičnom smislu, a jedina tvrtka koja kopa ispod zemlje i to arhitektonsko-građevinski kamen je Kamen Pazin, rudarstvom, odnosno eksploatacijom mineralnih sirovina bavi se više od 350 trgovačkih društava i obrtnika koji zapošljavaju oko 8500 radnika. Dodaju li se tomu gospodarski subjekti koji te sirovine prerađuju tada je to ukupno oko 500 tvrtki s više od 17.000 zaposlenih. Gordan Šredl podsjeća da je rudarstvo grana koja potiče rad čitavog niza proizvodnih djelatnosti od energetike i graditeljstva do prerađivačke industrije i sl. U rudarstvo ulazi proizvodnja prirodnog plina, arhitektonsko-građevinskog kamena, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, sirovine za proizvodnju cementa, gipsa, kremenog pijeska i šljunka. Najveći problemi u eksploataciji mineralnih sirovina odnose se već duže vrijeme na teškoće prilikom ishođenja lokacijske dozvole, zatim složen i dug postupak rješavanja imovinskih odnosa, izračun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu te izračun naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu. Poseban problem su nelegalne eksploatacije sirovina koje su u razdoblju od 2004. do 2006. imale vrijednost od 525,3 mil. kuna, što su utvrdili u Državnom inspektoratu. Pri tomu građevni kamen te pijesak i šljunak čine oko 95% ukupno utvrđene nelegalne eksploatacije. U GIU PROMINS-u smatraju kako dobar dio tih eksploatacija nastaje i zbog kolizije zakona.

U Hrvatskoj se eksploatira 23 vrste sirovina

U Hrvatskoj se eksploatiraju 23 vrste mineralnih sirovina na 685 odobrenih eksploatacijskih polja i od toga broja 399 polja su odobrili uredi državne uprave u jedinicama regionalne samouprave nadležni za poslove rudarstva. Ministarstvo gospodarstva odobrilo je 286 eksploatacijskih polja ili nešto manje od 40 posto od ukupnog broja.