Porezna uprava ne vodi zasebne evidencije o prodaji predmeta oduzetih u prekršajnim postupcima čiju prodaju zapravo ona organizira i provodi. Takav je odgovor Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija dobio Poslovni dnevnik na upite povodom prošlotjedne prodaje koju je provela Porezna uprava, Područni ured Split, konkretnije njezina Služba za ovrhu. 

Splitska dražba
To je neobično jer čak nema ni elementarnog knjigovodstvenog postupanja, komentira Vlado Brkanić, glavni uredniok RRiF-a. Evidencije su, prema njegovim riječima, potrebne da bi se vidjelo tko od koga i koliko potražuje. Primjerice, ako se po većoj cijeni od prekršajne sankcije proda neka zaplijenjena stvar, razliku trebaju vratiti vlasniku. "Stvari treba procijeniti, evidentirati i da bi se zatvorilo potraživanje za prekršaj, treba to knjižiti. Na jednoj strani imamo fiskalizaciju, a na drugoj strani ne postoji, čini se, knjigovodstvo za ovakve prodaje", kaže Brkanić poručujući da to hitno treba uvesti.

Pozivajući se na Zakon o Poreznoj upravi i Opći porezni zakon, splitska je porezna ispostava objavila poziv za razgledavanje i javnu prodaje različite robe. Riječ je o javnoj prodaji neposrednom pogodbnom roba koje su zaplijenjene u prekršajnim postupcima. Stvari o kojima je riječ, od odjeće i ribarske opreme do raznog alata i probora, procijenjene su bile navodno na nešto više od milijun kuna, a na dvije dražbe nisu prodane. I tako su iz trećeg pokušaja splitski poreznici organizirali četverostanu prodaju, kako neslužbeno doznajemo, u svojem skladištu, a po sistemu viđeno-kupljeno, što znači plati i nosi. Naknadnih reklamacija ionako nema, a propozicije su jednostavne: mogu se javiti građani, obrtnici i tvrtke, a ako više sudionika ponudi isti iznos, nastavlja se s licitiranjem. Koliko je tako prošlog tjedna utrženo, nije moguće doznati, kao ni kakva je dosadašnja praksa i koliko je takvih slučajeva bilo u posljednjih godinu dana. Isto se tiče niza pitanja: gdje je najviše takvih dražbi održano i kakav je odaziv, javljaju li se kao kupci više građani ili poslovni subjekti, kakvi su konkretni efekti, odnosno prodaje li se takva roba u jednom krugu, ide li po najnižoj cijeni ili se ona formira natjecanjem, u što mnogi sumnjaju.

Kako je riječ o oduzetoj robi, neovisno o sudskim postupcima, osnovana očekivanja su i informacije o prihodu koji je na taj način realiziran. U besparici se po takvom modelu moguće ubrzano u skladištima razvija kupoprodaja oduzete robe poduzetnicima, no Porezna ništa ne evidentira pravdajući da se "postupak provodi po pravomoćnoj odluci nadležnog tijela". No, i profesor Hrvoje Kačer sa splitskoga Pravnog fakulteta potpuno je siguran da onaj tko interesantne podatke u današnje dobra interneta ne klasficira, i to tako da su dostupni zainteresiranoj javnosti, radi loše. Minimum koji bi trebalo učiniti, ističe, jest da Porezna odmah počne voditi te podatke. "Iz njih sva državna tijela mogu imati samo koristi, a nikakvu štetu. Javnost je potpora državnim tijelima, a što više ima podataka, ta potpora može biti konkretna, a ne samo teorijska i načelna. Moram priznati da sam iznenađen i očekivao bih da Porezna ima dosta kvalitetnih podataka", kaže Kačer.

Moguće zloporabe 
Činjenica da nema podataka potiče razne spekulacije, primjerice, da je golem postotak robe kupio jedan subjekt, no moguće je da se iza toga se skriva ništa loše. Najvjerojatnije je uglavnom riječ o robi oduzetoj zbog neplaćenih prekršajnih kazni, a mogući su i oduzeti predmeti zbog prekršaja, kako carinskih tako i poreznih. Za očekivati je da je riječ o milijunskim iznosima u posljednje vrijeme, a utržak nakon podmirenja troška prihod je državnog proračuna. 

Što kaže Porezna?

Objasnili samo proceduru 

Porezna uprava po zakonu čuva ili prodaje predmete oduzete u prekršajnim postupcima po pravomoćnoj odluci nadležnog tijela. Uvjet za prvu javnu dražbu su najmanje dva ponuđača s plaćenom jamčevinom, a prodajna cijena ne može biti manja od procijenjenog iznosa. Na drugoj dražbi predmet se ne može prodati ispod pola procijenjene vrijednosti. Potom se predmet može prodati prikupljanjem ponuda za neposrednu pogodbu. Ne uspije li ni to, "predmet se uništava pod nadzorom nadležnog tijela, uz suglasnost ravnateljice PU", stoji u odgovoru Porezne.

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’