Subvencije kućanstvima na plin, električnu i toplinsku energiju srezane su, ali ne naglo, uz objašnjenje premijera Andreja Plenkovića da su tržišne cijene energenata stabilizirane, piše N1.

popis trgovina

Planirate u kupovinu? Pogledajte tko sve radi ove nedjelje

Slijedom toga, cijena električne energije porast će u dva koraka, najprije 1. studenoga, a zatim i 1. siječnja. Nakon toga bi od siječnja iduće godine cijena električne energije prema Vladinom izračunu za kućanstvo od 65 kvadrata bila viša za pet eura nego sada. Prema sličnom izračunu, cijena plina bi od 1. listopada u prosjeku trebala porasti za 4 eura.

Poznato je da su cijene energenata u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji – jeftinije su samo u Bugarskoj i Mađarskoj – no i plaće su na 50 posto od prosjeka EU-a.

Split ispred Zagreba

Uoči ovih kresanja subvencija i rasta cijene struje i plina, nije zgorega vidjeti kako Hrvatska stoji u europskim okvirima po cijenama osnovnih komunalnih usluga, odnosno mjesečnih režijskih izdataka.

Prema podacima internetske baze globalnih podataka o troškovima života Numbeo, po cijenama režijskih troškova (struja, grijanje, plin, voda, odvoz smeća) za prosječni stan od 85 četvornih metara Zagreb je među 173 europska grada na 104. mjestu s procijenjenim prosječnim mjesečnim troškom u iznosu od 177,46 eura.

Zagreb je između Napulja na 103. mjestu (180,17 eura) i mađarskog Miškolca (176,17 eura) na 105. mjestu. No Split je na toj listi iznad Zagreba, na 97. mjestu, s procijenjenim mjesečnim režijskim troškovima u iznosu od 191,38 eura. Mjesto iznad Splita je grčki Solun (192,06 eura), a mjesto ispod nizozemski Groningen (190.48 eura), piše N1.

Prednjače gradovi u Njemačkoj

Na vrhu je njemački Dortmund gdje mjesečni režijski troškovi, prema podacima Numbea, iznose čak 373,69 eura i dvostruko su veći nego u Splitu, a još i više nego u Zagrebu. Iza Dortmunda je austrijski Graz (357,46 eura), a na trećem mjestu škotski Aberdeen u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ovoga tjedna objavili smo vijest o milijunima kućanstava u Njemačkoj koja ne mogu platiti račune za struju i plin. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, čak 4,2 milijuna njemačkih građana ili oko pet posto ukupnog stanovništva Njemačke, lani nije uspijevalo na vrijeme platiti račune za komunalne usluge.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Potvrđuje to i lista Numbea gdje Dortmund prednjači na listi visinom režijskih troškova, a još je sedam njemačkih gradova među prvih deset. S Dortmundom ukupno osam. Redom su to od četvrtog do desetog mjesta Köln, München, Essen, Hamburg, Hannover, Berlin i Düsseldorf.

Režije u Zagrebu više nego u Kopenhagenu

Spustimo li pogled do dvadesetog mjesta, nalazimo još pet njemačkih gradova: Bonn, Aachen i Frankfurt od 12. do 14. mjesta, Nürnberg na 17. i Leipzig na 20. mjestu. Čak je 13 njemačkih gradova među dvadeset najskupljih u Europi kada su u pitanju režijski troškovi. Ukupno su 23 njemačka grada među 173 s te liste i u svima su prosječni mjesečni režijski troškovi viši nego u Splitu i Zagrebu.

Od Splita i Zagreba po tome su skuplji i Beograd na 94. mjestu (192,26 eura), a od Zagreba i Novi sad na 99. mjestu (189,12 eura).

Od većih gradova iz zemalja bogatijih od Hrvatske, niže režije su, primjerice, u belgijskom Antwerpenu, švedskom Malmöu, norveškom Stavangeru, finskoj prijestolnici Helsinkiju te Aarhusu, Kopenhagenu i Odenseu u Danskoj. Glavni grad inače vrlo skupog Islanda, Reykyavik, s prosječnim režijskim troškovima od samo 67,96 eura pri samom je dnu liste.

U južnoj Europi najskuplje u Italiji

Gleda li se samo lista gradova u južnoj Europi, Split je na 16. mjestu, a Zagreb na dvadesetom. Na jugu Europe cijenama režijskih troškova prednjači Italija. Osam od deset južnoeuropskih gradova s najvišim cijenama režija, talijanski su. Padova je najskuplja s 261,51 euro prosječnih mjesečnih troškova, neznatno ispred Ljubljane, a do desetog mjesta još je sedam talijanskih gradova: Brescia, Modena, Catania, Bologna, Torino, Bergamo i Trst. Rim je na 12., a Milano na 14. mjestu.

Od svih europskih gradova na ovoj listi, prema podacima Numbea najniže su režije u glavnom gradu Bjelorusije Minsku – 42,93 eura.

A na Numbeovoj globalnoj listi s 396 gradova, poredak prvih petnaest isti je jer su to svi europski gradovi. Prvi neeuropski je američki Sacramento na 16. mjestu gdje mjesečni režijski troškovi iznose 300,43 eura preračunatih iz dolara.

Hrvatska na 27. mjestu u svijetu

Na toj globalnoj listi Split je na 124. mjestu, a Zagreb na 136. mjestu. Od svih gradova s ove liste, osnovni režijski troškovi najniži su u egipatskoj Aleksandriji – 11,39 eura, a niži od 20 eura mjesečno još su samo u Teheranu (13,36 eura), Caracasu (17,95 eura) i u indijskom Kochiju (18,19 eura).

Gledano po zemljama, od njih 127 s liste Numbea, režije kućanstava najskuplje su u Austriji (328.88 eura) i Njemačkoj (301.10 eura). Najviše rangirane neeuropske zemlje su Izrael (216,15 eura) na 13. mjestu i SAD (177,90 eura) na 24. mjestu.

Hrvatska je na 27. mjestu s prosječnim mjesečnim iznosom režija od 168,77 eura. Najjeftinije su, pak, u Iranu (12,94 eura) i Venezueli (16,45 eura) no tamo su i dohoci vrlo niski.