Oporezivanje osoba koje rade u inozemstvu predmetom je brojnih nejasnoća, od poreznih obveza u Hrvatskoj za porezne rezidente sve do ostvarivanja prava iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

U fokusu velikog broja građana koji rade u iznozemstvu upravo je poziv koji im je Porezna uprava uputila, da dobrovoljno prijave svoje dohotke iz inozemstva od 2016. Naime, države članice redovito razmjenjuju informacije o dohotku.

problemi

Tko treba plaćati porez na dohodak, a zarađuje u inozemstvu? Hrvat radi u Austriji od 1993., dobio rješenje o dugu od 160 tisuća kuna

Rijetki izuzeci
Porezni rezidenti u Hrvatskoj oporezivi su na svoj svjetski dohodak pa oni koje rade u inozemstvu, a imaju status hrvatskog poreznog rezidenta imaju obvezu prijave ukupno ostvarenog dohotka.

Kako je direktorica u Poreznom odjelu KPMG-a Hrvatska Kristina Grbavac naglasila na jučerašnjem webinaru “Rad u inozemstvu i porezi u Hrvatskoj”, Hrvatska ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 66 država, ali s malim brojem njih ima sklopljen ugovor prema kojem se primjenjuje metoda izuzimanja za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, rezultat čega je da u pogledu oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada oporezovanog u inozemstvu nema obveze uplate dodatnog poreza u RH, ali ima obveza prijave PU tog dohotka putem propisanih obrazaca.

Tako je npr. regulirano ugovorima s Njemačkom, Norveškom, Švedskom, Francuskom, Belgijom, Litvom, Estonijom. Za različite dohotke postoje različiti obrasci i rokovi prijavljivanja, a pitanje je kako prijaviti svjetski dohodak, a da se iskoriste propisi koji mogu dovesti do umanjenje porezne obveze.

Objavljeno i kad kreće isplata

Ostalo je još samo tjedan dana za podnošenje prijava za povrat poreza, evo tko ih je sve dužan predati

“Postoje dva načina, uobičajeni kroz utvrđivanje dohotka po hrvatskom propisu, a nova mogućnost je uvedena 1. siječnja 2019. kroz preuzimanje dohotka kako ga je utvrdila država izvora. Postoje zemlje koje u odnosu na Hrvatsku imaju širu listu neoporezivog dohotka, a primjer je 13. plaća u nekima”, kaže Grbavac dodajući da kod primjene ovog prava nema automatizma, već ga treba zatražiti prilikom predaje obrazaca.

U nekim državama plaćeni obvezni doprinosi ne umanjuju poreznu osnovicu, no unatoč tome u RH se prilikom preuzimanja dohotka osnovica može umanjiti po toj osnovi. U svom osvrtu na drugi novitet – mogućnost dobrovoljne prijave inozemnih primitaka koja se može retroaktivno primijeniti na osnovu izmjena Općeg poreznog zakona od 1. siječnja 2020., viša menadžerica u Poreznom odjelu KPMG-a Hrvatska Violeta Đebro istaknula je da u tom slučaju vrijede porezna pravila u trenutku predaje porezne prijave bez obračuna zateznih kamata i kazni za one koji prijavu dobrovoljno podnesu, dok neće vrijediti kad porezno tijelo pokreće postupak oporezivanja inozemnih primitaka po službenoj dužnosti.

“Za PU je razdoblje prije 2016. u zastari, a PU je objavila da će pri obračunu porezne obveze temeljem dobrovoljne prijave primijeniti povoljniji od dva pristupa”, kazala je. Jedan je da se koriste porezne stope i razredi za 2022. uz korištenje osobnog odbitka samo 2022., a drugi je da se za obračun porezne obveze koriste propisi na snazi po godini u pitanju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Naša preporuka je da svatko za sebe provjeri što je povoljnije prilikom podnošenja dobrovoljne prijave i zatraži primjenu povoljnijeg pristupa”, navodi Đebro.

Koji su nedostaci
Ako se koristi pristup kao da je sav dohodak nastao 2022., prednosti su, navodi, manje porezne stope i razredi, mogućnost za mlađe od 25, tj. od 30 godina umanjenja predujma porezne obveze po stopi od 20% za 100%, tj. 50%, zatim za umirovljenike umanjenje iznosi 50%, a može se koristiti preuzimanje dohotka i za prethodne godine iako je na snazi od 2019.

Nedostaci su ti što se, kaže, koristi osobni odbitak samo za 2022. (prethodni ostaju neiskorišteni), a svi dohoci se zbrajaju i ulaze u višu poreznu osnovicu, tj. viši porezni razred i još se tom ukupnom dohotku dodaje dohodak iz 2022. koji može završiti u višem poreznom razredu iako prvotno to nije bio”, kazala je.

Osim porezne obveze, treba provjeriti spada li osoba u sustav socijalnog osiguranja u Hrvatskoj. Na drugi dohodak na koji nisu plaćeni porezi i doprinosi u inozemstvu za očekivati je i obvezu plaćanja doprinosa u Hrvatskoj. Isto treba provjeriti i kod dohotka od samostalnog rada, a jedino se na dohodak od kapitala ne plaćaju doprinosi, upozorila je Đebro.