Prošlih dana smo svjedočili dvama važnim događajima vezanim uz energetsku tranziciju Hrvatske – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je u samo dva sata podijelio 203 milijuna kuna poticaja za energetsku obnovu oko 2000 obiteljskih kuća, a istovremeno je pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) osnovana Zajednica davatelja PVC sustava za građevinsku stolariju.

Veliki procesi u Zagrebu

Kako nam pojašnjava Aleksandar Terer, predsjednik ove Zajednice HGK, a ujedno i direktor tvrtke Profine Croatia, u Hrvatskoj ima više od 400 tvrtki koje se na neki način bave PVC (polivinil klorid) stolarijom, bilo kao dobavljači ili proizvođači i monteri, koje zapošljavaju oko 6000 ljudi. Procjene su da ovo tržište godišnje u našoj zemlji vrijedi oko dvije milijarde kuna.

“Moderno graditeljstvo, a posebno stambeni sektor teško je zamisliv bez energetski učinkovitih prozora i vrata od PVC materijala, pogotovo danas kad su energetska učinkovitost, zaštita okoliša te održivi razvoj i kružne ekonomije prioriteti EU.

Građevinska stolarija od tvrdog PVC-a u Europi se ugrađuje već 50 godina gdje, kao i u Hrvatskoj, u kojoj se ugrađuje više od 30 godina, sudjeluje s više od 60% ukupnog tržišta građevinske stolarije”, ističe Terer.

Dodaje da je prvi serijski PVC prozor njegova matična tvrtka u Njemačkoj proizvela 1954., a neki iz te serije su još u funkciji. Hrvatska, prije svega Zagreb, su pred velikim procesom obnove nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio šire područje metropole u ožujku, a najviše je stradalo povijesno središte. Na pitanje koliko se PVC stolarija može koristiti pri obnovi takvih povijesnih cjelina i kakva su iskustva u EU, Terer nam kaže da ima svega i da su vrlo različita.

“Konkretno na područjima gdje moja tvrtka najviše djeluje, Njemačka i Austrija, je praksa da je ugradnja PVC-a moguća uglavnom svugdje.

Naravno da je besmisleno govoriti o ugradnji na povijesnim spomenicima: dvorcima, palačama, katedralama, ali je itekako smislena na zgradama gdje žive i rade ljudi koji se brinu o svojim računima za energiju. U Beču se njihov drvni lobi izborio da je u najužem centru grada zabranjen PVC, no u svim ostalim dijelovima grada i zemlje je to nešto normalno.

Ne ići ispod troslojnog stakla

U Njemačkoj gotovo da i nema ograničenja, a čak i tamo gdje ih je bilo je došlo do pobune građana koji su u sudskim sporovima natjerali gradske vlasti i konzervatore da im dopuste ugradnju energetski učinkovite stolarije”, ističe Terer.

Dodaje da procjenjuje da bi se i pri obnovi Zagreba nakon potresa u 80 posto slučajeva u centru grada mogla koristiti energetski učinkovitija i jeftinija PVC stolarija, posebice jer je tehnologija dovela do toga da gotovo i nema dezena drva koji ne postoji u PVC imitaciji.

U većoj primjeni PVC stolarije prilikom obnove starijih zgrada vidi u needuciranosti struke i tromosti sustava. Kao primjer navodi i najnoviji natječaj FZOEU-a, koji uz sve standardne boljke i nelogičnosti poput nedostatka kriterija i principa “najbržeg prsta”, propisuje nabavku stolarije u standardima koji su važili prije 15-20 godina, npr. koeficijent propusnosti 1,3-1,4, dok je sada standard puno manji te proizvođači kupcima standardno nude koeficijenta oko 1,0 ili i manje od toga.

To će, pojašnjava, dovesti do situacije da će mnogi igrači na tržištu smanjiti svoje postojeće standardne, primjerice, umjesto standardnog troslojnog stakla u ponudu ponovno staviti dvoslojno staklo i slično.

Kako se u Hrvatskoj profili za PVC gotovo i ne proizvode, nego se uvoze iz zemalja EU, u ovoj Zajednici ne vide problem sa slobodnom i neograničenom međunarodnom trgovinom, uvozom i izvozom, ali traže da se postave standardi što i pod kojim uvjetima može ući na tržište.

No, za to je, ističu, potrebna edukacija, kako struke u vidu arhitekata, investitora, konzervatora i građevinara, tako i inspektora, carinika i samih građana.