Kada govorimo o 2026. godini, globalno gospodarstvo trebalo bi ući u fazu stabilizacije nakon nekoliko godina velikih prilagodbi – od pandemijskih posljedica do energetskih i geopolitičkih previranja.
Iako rizici i dalje postoje, uvjeren sam da će upravo 2026. biti godina u kojoj će mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, ponovno pronaći ravnotežu između rasta, inovacija i održivosti. Ovo je optimistična procjena, naravno.
Globalna slika 2026.
Optimizam je temeljen na procjeni umjerenog, ali stabilnog rasta svjetskog gospodarstva od oko 3%. Iako se većina rasta prognozira u Aziji, fokus svjetske trgovine postupno će se preusmjeravati prema regijama koje nude stabilnost, poput dijela Europe kojoj pripada i Hrvatska. Inflacija će u većini razvijenih zemalja nastaviti padati, a monetarne politike polako se vraćati u normalu.
Geopolitički i tehnološki trendovi
Geopolitički odnosi i dalje će imati snažan utjecaj na poslovanje. Rat u Ukrajini i napetosti između SAD-a i Kine i dalje će biti glavna tema, ali vjerujem da će se gospodarstvo prilagoditi novim lancima opskrbe. U isto vrijeme, regionalizacija trgovine i ulaganje u energetski i obrambeni suverenitet postat će dugoročne strategije mnogih država. S druge strane, tehnološki napredak predvođen umjetnom inteligencijom, automatizacijom i zelenim tehnologijama bit će najveći pokretač rasta produktivnosti. Tvrtke koje do 2030. implementiraju pametne sustave upravljanja proizvodnjom i logistikom ostvarit će značajnu prednost.
Demografski i klimatski izazovi
Demografski trendovi, posebno starenje stanovništva i manjak radne snage, bit će jedan od glavnih izazova globalnog rasta. Zemlje koje ulažu u obrazovanje, digitalne vještine i imigracijske politike imat će prednost u nadolazećem desetljeću. Vjerujem da će tehnologija ublažiti ove pritiske, ali to zahtijeva ne samo strateško planiranje i velika ulaganja, već veliku prilagodbu mentaliteta. Klimatske promjene ostaju dugoročni rizik, ali i prilika za zelene investicije, no bojim se da će do kraja desetljeća u Europi teme vezane uz klimatske promjene izgubiti na važnosti.
Europska unija: stabilan, ali skroman rast
Unutar EU očekuje se umjeren rast – oko 1%, uz postupno smanjenje inflacije prema 2%. U 2026. glavni fokus EU-a bit će na digitalnoj i energetskoj tranziciji te jačanju otpornosti i konkurentnosti industrije. Uvođenje AI Acta i CBAM-a promijenit će poslovno okruženje: tvrtke koje se na vrijeme prilagode ovim propisima bit će u prednosti jer će tržište nagraditi transparentnost i tehnološku usklađenost. Za europske izvoznike, 2026. će biti godina prilagodbe, ali i novih poslovnih prilika u zelenoj, digitalnoj i obrambenoj ekonomiji.
Hrvatska: rast uz promjene
Hrvatsko gospodarstvo će, prema aktualnim procjenama, u 2026. ostvariti rast od oko 3%, uz inflaciju od približno 2%, što je zavidno na razini EU-a. Očekivani ulazak u OECD u 2026. dodatno će osnažiti hrvatski položaj u svijetu. Nastavit će se pozitivni trendovi u turizmu, IT-u, energetici i obrambenom sektoru, ali izazovi ostaju u industrijskoj proizvodnji i radnoj snazi. Očekujem da će privatni sektor sve više ulagati u automatizaciju i digitalizaciju. Ključ uspjeha biti će u sponi tehnologije i izvoza – tvrtke koje uvedu digitalne alate i optimiziraju proizvodne procese moći će brže odgovoriti na promjene tržišta i povećati dodanu vrijednost svojih proizvoda.
Hrvatski izvoz: izazovi i prilike
Hrvatski izvoznici uočit će se s kombinacijom prilika i izazova, a vidim tri ključna smjera za hrvatski izvoz: jačanje izvoza temeljenog na znanju; tehnološko unaprjeđenje proizvodnje kroz AI i automatizaciju; orijentaciju prema tržištima izvan EU-a, tj. diversifikacija tržišta. Tvrtke koje se pozicioniraju kao digitalno i ekološki odgovorni partneri imat će bolju pristupnost financiranju i dugoročno stabilniji rast. Zato smatram da 2026. godina za hrvatski izvoz neće biti samo test otpornosti, već i godina novih mogućnosti.
Unatoč neizvjesnostima, 2026. vidim kao godinu stabilizacije i prilike. Svijet će tražiti nove ravnoteže između sigurnosti, održivosti i rasta, a Hrvatska u toj slici može imati važnu ulogu. Naša je prednost članstvo u EU, makroekonomska stabilnost i sve veća orijentacija na znanje i inovacije.
