EN DE

Klaster počinje s radom za mjesec dana, prvi poslovi već ove godine

Autor: Biserka Ranogajec
30. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Dogovorena je suradnja klastera s Končarom, a zasniva se na spremnosti Končara da svaki uvozni dio zamijeni domaćim ako zadovoljava kvalitetom

Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Zagorska razvojna agencija (ZARA) i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije organizirali su u Stubičkim Toplicama radionicu na temu osnivanja klastera metaloprerađivača za projekt Crotram.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povezivanje
Klaster za alate i alatne strojeve proizašao je iz projekta “Klasterom do konkurentnog proizvoda” koji provodi Centar za transfer tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na inicijativu Grada Zagreba i uz potporu Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Cilj inicijative za povezivanje obrtnika i poduzetnika je povećati konkurentnosti zajedničkim nastupom na tržištu i obnoviti ove nekada prilično razvijene industrije, izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, direktor Zagorske razvojne agencije (ZARA). U Stubičkim Toplicama četrdesetak zagorskih obrtnika i poduzetnika upoznavalo se s klasterom, njegovim ustrojem, potencijalnim proizvodima, uslugama te načinima uključivanja u rad i održivosti. Bilo je to gotovo godinu dana otkada se krenulo s projektom povezivanja metaloprerađivača Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Naime, još u proljeće 2006. nakon detaljne analize proizvodnih kapaciteta i potencijalnih mogućnosti napravljeni su studija i poslovni plan za osnivanje klastera metaloprerađivača. Cilj je jačanje konkurentnosti i stvaranje novih proizvoda te supstitucija određenih uvoznih komponenti u proizvodnji Crotrama. U razgovoru s Upravom Končara, tumači nadalje Hajdaš Dončić, dogovorena je suradnja klastera s Končarom koji je zajedno s Gredeljem nositelj projekta. Suradnja se zasniva na spremnosti Končara da svaki uvozni dio, odnosno komponentu, zamijeni s domaćom ako ona zadovoljava kvalitetom i standardom. Klaster će imati tri godine vremena da dostigne cjenovnu konkurentnost, a to je i najveća korist koju mogu ostvariti potencijalni proizvođači. Hajdaš Dončić smatra da u prve tri godine njihovi proizvodi mogu biti nešto skuplji, ali moraju biti kvalitetni. Nakon prvih radionica po županijama i u Zagrebu radna grupa osnovana pri Poglavarstvu grada Zagreba predložit će formu klastera, odnosno pravila o tome kako bi on trebao funkcionirati. Hajdaš Dončić misli kako bi osnivači klastera bile komore uz mogućnost uključivanja fakulteta, a određena sredstva za prve tri godine rada klastera dali bi Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.

Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Zagorska razvojna agencija (ZARA) i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije organizirali su u Stubičkim Toplicama radionicu na temu osnivanja klastera metaloprerađivača za projekt Crotram.

Povezivanje
Klaster za alate i alatne strojeve proizašao je iz projekta “Klasterom do konkurentnog proizvoda” koji provodi Centar za transfer tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na inicijativu Grada Zagreba i uz potporu Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Cilj inicijative za povezivanje obrtnika i poduzetnika je povećati konkurentnosti zajedničkim nastupom na tržištu i obnoviti ove nekada prilično razvijene industrije, izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, direktor Zagorske razvojne agencije (ZARA). U Stubičkim Toplicama četrdesetak zagorskih obrtnika i poduzetnika upoznavalo se s klasterom, njegovim ustrojem, potencijalnim proizvodima, uslugama te načinima uključivanja u rad i održivosti. Bilo je to gotovo godinu dana otkada se krenulo s projektom povezivanja metaloprerađivača Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Naime, još u proljeće 2006. nakon detaljne analize proizvodnih kapaciteta i potencijalnih mogućnosti napravljeni su studija i poslovni plan za osnivanje klastera metaloprerađivača. Cilj je jačanje konkurentnosti i stvaranje novih proizvoda te supstitucija određenih uvoznih komponenti u proizvodnji Crotrama. U razgovoru s Upravom Končara, tumači nadalje Hajdaš Dončić, dogovorena je suradnja klastera s Končarom koji je zajedno s Gredeljem nositelj projekta. Suradnja se zasniva na spremnosti Končara da svaki uvozni dio, odnosno komponentu, zamijeni s domaćom ako ona zadovoljava kvalitetom i standardom. Klaster će imati tri godine vremena da dostigne cjenovnu konkurentnost, a to je i najveća korist koju mogu ostvariti potencijalni proizvođači. Hajdaš Dončić smatra da u prve tri godine njihovi proizvodi mogu biti nešto skuplji, ali moraju biti kvalitetni. Nakon prvih radionica po županijama i u Zagrebu radna grupa osnovana pri Poglavarstvu grada Zagreba predložit će formu klastera, odnosno pravila o tome kako bi on trebao funkcionirati. Hajdaš Dončić misli kako bi osnivači klastera bile komore uz mogućnost uključivanja fakulteta, a određena sredstva za prve tri godine rada klastera dali bi Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.

Certifikati
Radionicu s istom temom održali su prošlog tjedna i zagrebački obrtnici. Njih stotinu odazvalo se radionici na kojoj su popunili anketne upitnike da bi se snimilo stanje, kapaciteti te njihove mogućnosti uvođenja certifikata čime bi se omogućila zamjena uvoznih komponenti u proizvodnji Crotrama s domaćim. To ne bi bila samo proizvodnja tramvaja u kojoj je prema različitim procjenama između 30 i 40 posto pa i više stranih komponenti, nego i ostalih vozila, prvenstveno vlakova. Cilj zagrebačkih obrtnika je okrenuti trendove te omogućiti domaću proizvodnju za što više komponenti u gotovu proizvodu.

Domaći stolci, vrata, držači…

U ZARI planiraju da će se klaster za proizvodnju CROTRAM-a i sličnih vozila osnovati u idućih mjesec dana. Očekuju da će klasteru pristupiti stotinjak gospodarskih subjekata s područja Zagorja, Zagreba i Zagrebačke županije. Nakon osnivanja klastera utvrdit će se tko treba dobiti određene certifikate i standarde s obzirom na to da svega 15 posto zainteresiranih obrtnika i poduzetnika posjeduje ovu dokumentaciju. Ove godine poduzetnici bi se uključivali u posao, odnosno počeli sklapati prve ugovore. Pretpostavlja se da bi mogli raditi za tramvaj plastične stolce, zatim držače za ruke, dijelove za vrata i sl. što se trenutno u cijelosti uvozi.

Autor: Biserka Ranogajec
30. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close