Udruga sportskih kladionica (USK) optužuje Ministarstvo financija da najavljenim izmjenama Zakona o igrama na sreću želi ograničiti rad privatnim sportskim kladionicama, a istodobno pogoduje državnoj Hrvatskoj lutriji.

Kako je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Zagrebu objasnila Marina Habuš, tajnica USK-a, novi zakon želi im ograničiti pružanje usluge klađenja na loto brojeve te postavljanje samoposlužnih aparata za klađenje u ugostiteljskim objektima. Habuš naglašava da hrvatske kladionice već godinama posluju po najvišim europskim standardima, kako po pitanju transparentnosti rada, tako i po poreznoj disciplini te zašti maloljetnika i ranjivih skupina od klađenja. Stoga u Udruzi smatraju da je jedina svrha zakonskih izmjena ugrožavanje tržišne utakmice u korist jednog sudionika – državne lutrije. Kladioničari traže da se uvaže i njihovi argumenti u stvaranju konačnog zakona.

Habuš ponavlja da se kladionice ne bavi priređivanjem lutrija, za što ih se javno proziva, nego samo klađenjem na neizvjesne rezultate."Teza o priređivanju lutrijskih igara u kladionicama potpuno je pogrešna. Loto igra posve je različita od klađenja na rezultate lota. Kladionice ne priređuju igre s izvlačenjem brojeva, ne formiraju fond nagrada i ne priređuju igre s unaprijed utvrđenim rezultatom kod kojih je unaprijed određen ishod", istaknula je Marina Habuš. Kladioničari smatraju da bi ih zabrana klađenja na loto brojeve stavila u neravnopravan položaj u odnosu na strane internetske kladionice koje u Hrvatskoj posluju ilegalno i od kojih državni proračun nema nikakve koristi. U Udruzi kladioničara kažu i da je teza Ministarstva financija da će uklanjanje samoposlužnih aparata iz kafića smanjiti klađenje maloljetnika i ranjivih skupina vrlo upitna. Navode kako to neće spriječiti ranjive skupine da za klađenje koriste laptope i mobitele ili jednostavno odu na uplatna mjesta kao što su poštanski uredi, trgovački centri, automat klubovi ili casina

. Osam hrvatskih kladionica tijekom 2012. ostvarilo je uplatu od ukupno 5,6 milijardi kuna. Od toga iznosa, prema podacima Udruge kladioničara koju čini šest tvrtki (članovi nisu Hrvatska lutrija i Wettpunkt), igračima je na ime dobitka isplaćeno 4,6 milijardi kuna. Oko 300 milijuna kuna otišlo je na koncesije, a još toliko na poreze i doprinose. Marina Habuš iznosi brojke prema kojima je sedam domaćih kladionica lani u državni proračun, na ime poreza od pet posto na okladu, uplatilo ukupno 240 milijuna kuna, dok je Hrvatska lutrija po toj osnovi uplatila 32 milijuna. U segmentu automat klubova privatnici su uplatili 203 milijuna kuna, a Lutrija 11 milijuna.