U jedanaest mjeseci 2007. Kina se popela za još jednu poziciju na listi najvećih hrvatskih uvoznih tržišta, preskočivši Sloveniju. Kina je nakon Italije, Njemačke i Rusije postala četvrta zemlja po vrijednosti uvoza. Iz najmnogoljudnije je zemlje do konca studenog prošle godine u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti od ukupno 7,9 milijardi kuna, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju godinu dana prije. Uvoz je snažno porastao i s ostalih najvažnijih uvoznih tržišta, no i Japana, Brazila, Turske i SAD-a.

Automobili i strojevi
Gledano po sektorima i proizvodima, prijevozna sredstva predvode u uvozu. U jedanaest lanjskih mjeseci uvezeno je strojeva i prijevoznih sredstava za ukupno 41,2 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini porast od 12 posto. Od toga na cestovna vozila otpada 11,9 milijardi kuna, na električne strojeve i uređaje 6,1 milijardi kuna, a 5,8 milijardi kuna na uvoz industrijskih strojeva, dok znatniji rast imaju i ostala transportna sredstva (brodovi i slično), kojih je uvezeno za 4,4 milijarde kuna. Uvoz nafte povećan je za 6,4 posto u jedanaest mjeseci na godišnjoj razini, pa je dosegnuta razina od 14,55 milijardi kuna, dok uvoz plina bilježi znatan pad, za više od 34 posto u jedanaest lanjskih mjeseci. Istodobno je i izvoz plina smanjen za trećinu, a sličan je trend Državni zavod za statistiku evidentirao je i kod trgovine šećerom. U jedanaest mjeseci 2007. uvoz šećera za gotovo 40 posto je manji nego u istom razdoblju prethodne godine, a izvoz tog glavnog proizvoda prehrambene domaće industrije, koji kontinuirano posljednjih godina bilježi rast, u prošloj je godini čak blago pao. Dijelom se to može povezati i s uvođenjem kvota za ključno izvozno tržište šećerana u EU. Negativan se trend bilježi i s trgovinom ribom. Uvoz ribe, naime, raste, a izvoz je u padu, pa je u tom segmentu, u kojemu je Hrvatska prije imala suficit, gotovo izjednačena vrijednost uvoza i izvoza. Porast cijena žitarica na svjetskom tržištu odrazio se i na izvoznu bilancu – izvezeno je u jedanaest mjeseci 2007. gotovo 91 posto više žitarica nego u istom razdoblju 2006. i dosegnuo 898 milijuna kuna, dok je uvoz žitarica rastao nešto sporije i dosegnuo 972 milijuna kuna. Međutim, uvoz i izvoz hrane, iako bilježe rast, manje su od ostalih roba i sektora pridonijeli uvozuno-izvoznim trendovima. Glavni hrvatski izvoznik brodogradnja je i u jedanaest lanjskih mjeseci snažno povukla izvoz, plasiravši oko 7 milijardi kuna na strana tržišta, za gotovo 17 posto više nego godinu dana prije. Dinamici robne razmjene pridonijeli su i trgovina željezom i čelikom, posebice na uvoznoj strani, ali i odjeća. Dok je u jedanaest mjeseci 2006. u trgovini odjećom ostvarivan suficit, domaći su proizvođači u lanjskih jedanaest mjeseci ostali na istoj razini izvoza, no uvoz je bio za 23,4 posto veći (više od 3,5 milijardi kuna), pa je i u tom segmentu Hrvatska u minusu. Pad u izvozu bilježi i farmaceutska industrija, i to za 3 posto do konca studenoga (izvoz je iznosio 1,45 milijardi kuna), dok je uvoz porastao za 8 posto (na 3,46 milijardi kuna). Smanjen je izvoz kave i čajeva te duhana.

Pad u Italiji
Što se izvoza tiče, Hrvatska bilježi pad na glavno izvozno tržište Italije, i to za gotovo 7 posto. Nastavlja, s druge strane, rasti izvoz u egzotične zemlje poput Maršalskih otoka, u koje je do konca studenoga izvezeno gotovo 1,1 milijardi kuna, za gotovo 150 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Hrvatske su tvrtke imale manju prodaju u Liberiji – dok je do prosinca 2006. plasirano 593 milijuna kuna u tu zemlju, lani je taj iznos bio svega 46 milijuna kuna. Pad se bilježi i na nekim europskim tržištima, poput Švedske (sa 1,29 milijardi kuna iz 2006. na 766 milijuna kuna u jedanaest lanjskih mjeseci), Cipra, Grčke i Irske. Intenzivira se, pak, trgovinska razmjena između članica Cefte. Hrvatska je s uglavnom susjednim zemljama koje tvore tu asocijaciju slobodne trgovine svoj izvoz povećala za trećinu, dok uvoz s tih tržišta imao sporiji rast, što je Hrvatskoj omogućilo da i dalje ima znatan suficit. Međutim, takva slika nije prisutna i u ukupnim odnosima. U jedanaest mjeseci deficit u ukupnoj robnoj razmjeni veći je od ukupnog izvoza. Od siječnja do studenog izvezeno je roba u vrijednosti 60,6 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 126,8 milijardi, pa je robni deficit bio na razini od 66,2 milijarde kuna. To znači i pokrivenost uvoza izvozom od tek 47,9 posto.