Iako je najavio da će Klinički bolnički centar Zagreb na pozitivnu nulu krajem 2016. godine, sanacijski upravitelj Hrvoje Vrčić na konferenciji za novinare u četvrtak je objavio da je Rebro u plus ušlo već skrajem prošle godine. Potvrdio je pritom da je zbog osobnih razloga podnio ostavku na mjesto sanacijskog upravitelja, no da će ostati voditi bolnicu do imenovanja novog ravnatelja nakon što se sastavi Vlada.

Najveća hrvatska bolnička ustanova lani je ostvarila 1,77 milijardu kuna prihoda, ili 36,46 posto više nego godinu prije. Ukupni operativni rashod iznosi 1,706 milijardi kuna, te je u 2015. ostvaren pozitivni operativni rezultat u iznosu od 64 milijuna kuna. Po proračunskoj osnovi razlika između prihoda i rashoda iznosi -149,5 milijuna kuna, što u odnosu na 2014.godinu predstavlja smanjenje gubitka u iznosu od 211,4 milijuna kuna. "Sve bolji pokazatelji poslovanja rezultat su napora svih djelatnika KBC-a Zagreb i Sanacijskog vijeća.

Kao vodeća zdravstvena institucija i jedina takve vrste u Hrvatskoj, pokazali smo primjerom kako se boljom organizacijom rada mogu ostvariti dobri rezultati, povećati dostupnost, unaprijediti kvaliteta bolničkih usluga i povećati sigurnost naših pacijenata", istaknuo je  Hrvoje Vrčić. Sanacijska uprava tvrdi da su svi naturalni i financijski pokazatelji rezultat povećane produktivnosti, kvalitetnije organizacije rada, dodatnih aktivnosti kroz Program plus te nešto viših cijena usluga naplaćenih od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).  Lani je u KBC-u tako zdravstvena usluga pružena u 1.361.327 slučaja, što je 13,7 posto više nego u godini ranije.

Najveći rast ostvarili su u segmentu dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, broj obrađenih pacijenata porastao je za četvrtinu u odnosu na 2014. godinu. Broj obrađenih osoba u polikliničkom segmentu porastao je za 13 posto, a broj operacija u stacionaru i dnevnoj bolnici za 25,89 posto, sa 28.734 na 36.174 operiranih pacijenata.  "To su samo neki od pokazatelja povećane učinkovitosti cijelog sustava koji se ovim rezultatima može pohvaliti da je obradio ukupno 163.896 pacijenata više nego prethodne godine što odgovara veličini jednog velikog hrvatskog grada", kažu u KBC-u.

Liste čekanja skraćene su za ukupno 222 dana, što čini smanjenje od nešto više od 30 posto, i to najviše reorganizacijom rada i kroz Program plus u kojem je obrađeno 13.538 pacijenata.  Brzi početak liječenja bolesnika kojima je dijagnosticirana maligna bolest realiziran je pokretanjem Programa 72 sata kroz 12 interdisciplinarnih onkoloških timova u koje je uključeno 278 liječnika specijalista KBC-a Zagreb. U ovom obliku brzog zbrinjavanja bolesnika od 20. srpnja prošle godine dijagnostički je obrađeno 1773 pacijenta, a liječenje unutar 72 sata je započelo kod njih 28 posto.