Podaci koje prikupljaju javna tijela, kada su otvoreni, odnosno dostupni široj javnosti za ponovnu upotrebu, otvaraju brojne mogućnosti društvenog i ekonomskog razvoja.

U vrijeme sveopće digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije, koja se bazira upravo na podacima, bespredmetno je raspravljati o njihovoj vrijednosti. No, ne i u Hrvatskoj. Njihovu vrijednost Vlada još ne shvaća dovoljno ozbiljno. Dokazuje to i posljednje izvješće Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka.

Prema njemu Hrvatska se, s pozicijom 28 od 34 promatrane europske države, nalazi u najgoroj od četiri skupine zemalja – onoj početnika. Od četiri kategorije koje se mjere najgori smo u utjecaju (impact) te kvaliteti otvorenih podataka, a najbolji u kategoriji portal te politici.

Ukupno gledajući Hrvatska je na 68 posto po kvaliteti otvorenih podataka dok je prosjek promatranih zemalja 83 posto. Doduše, za nekoliko smo se pozicija popravili u odnosu na 2023., kada smo bili na 31. mjestu, no daleko smo od 2021. kada smo na ovoj ljestvici stajali bolje od prosjeka.

Luša: Otvoreni podaci su doslovno pogonsko gorivo za gospodarstvo svake države. Ključni su i u razvoju AI-a.

Izostaje učinak
Hrvatska, naime, od 2015. ima Portal otvorenih podataka na kojem je omogućen pristup podacima javnog sektora (trenutačno je na portalu dostupno 2772 skupova podatka), a od 2018. i, na Vladi usvojenu, Politiku otvorenih podataka kojoj je cilj razvijati poticajno okruženje za otvaranje podataka tijela javne vlasti i njihovo ponovno korištenje.

Pa iako otvoreni podaci u Hrvatskoj postoje ostaje činjenica da je izostao efekt stvaranja dodane društvene i gospodarske vrijednosti kroz nove aplikacije ili usluge koje nastaju na temelju javnih podataka.

Anamaria Musa, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, napominje da je ono što je započelo prije pet do šest godina uglavnom ostalo na istoj razini te da svjedočimo kontinuiranoj reorganizaciji upravnih službi koje se bave otvorenim podacima što otežava njihov razvoj. Usto, kaže, nadležna tijela nemaju dovoljno ljudi, a kamoli onih koji bi se bavili samo otvorenim podacima.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

“Kvalitetan strateški pristup otvorenim podacima koji bi uključivao planiranje, aktivno poticanje otvaranja podataka i identificiranje ključnih podatkovnih baza nije u punom zamahu. Otvoreni podaci daju neslućene mogućnosti razvoja gospodarstva i društva, ali za to se treba netko brinuti. Neki policy tim pri vrhu vlasti treba strateški razmišljati i operativno djelovati”, zaključuje Musa.

Pritom napominje da otvoreni podaci kod nas ipak postoje, da ih ima dosta, a neke, poput onih iz pandemije o incidenciji slučajeva koronavirusa koje je HZJZ objavljivao u realnom vremenu, uzimamo zdravo za gotovo.

Sve veći zahtjevi Komisije
Zoran Luša, stručnjak za otvorene podatke i vlasnik Zoogle savjetovanja, također navodi nekoliko primjera aplikacija i poslovnih modela koji su nastali upravo na temelju otvorenih podataka. Izdvaja aplikaciju OrdyBee koja je namijenjena optimizaciji rada vrtića, potom platformu “Otvoreni gradovi”, aplikaciju “moj ZET”.

“Otvoreni podaci su doslovno pogonsko gorivo za gospodarstvo svake države. Imaju ključnu ulogu i u razvoju umjetne inteligencije, odnosno u treniranju samog modela. Također, otvoreni podaci su bitni i za malo i srednje poduzetništvo jer potiču razvoj inovativnih rješenja. Vrlo često otvoreni podaci mogu biti ključ za digitalnu transformaciju gospodarstva”, ističe Luša.

Pad Hrvatske u odnosu na 2021. u izvješću o zrelosti otvorenih podataka tumači činjenicom da nismo uspjeli držati korak s novim i višim zahtjevima Komisije. Luša, kao primjer izdvaja činjenicu da vladina Politika otvorenih podataka već godinama nije ažurirana novim zahtjevima.

“Prema informacijama iz upitnika za Open Data Maturity 2024. Hrvatska je odgovorila da je nova verzija politike otvorenih podataka s akcijskim planom, u verziji nacrta i da se očekuje usvajanje u rujnu 2024. To se, nažalost, nije dogodilo”, napominje Luša.