Kad u Americi tvrtke zakasne s objavom financijskih izveštaja, refleksije su u pravilu pad cijene dionica jer to pobuđuje sumnju da se događa nešto što se želi sakriti. Investitori su osobito na to osjetljivi sad u ovoj krizi”, komentar je Vilima Klemena iz brokerske kuće Momentum na upit smatra li problematičnim to što neke kompanije iz Službenog tržišta Zagrebačke burze (ZSE) kasne s objavom svojih izvješća.

Dojam na investitore
Podaci s burze pokazuju da je, uz Inu, Varteks jedina kompanija iz Službenog tržišta koja Zagrebačkoj burzi nije u zakonskom roku poslala tromjesečno financijsko izvješće, dok su Ingra i Varteks dvije tvrtke koje još nisu objavile ni revidirana izvješća o poslovanju u 2008. godini. Viro je svoje dopunjeno i revidirano izvješće poslao tek u ponedjeljak, a IGH-ovo je objavljenu u srijedu. Predsjednik Uprave jednoga velikog mirovinskog fonda kaže kako to može biti pokazatelj da menadžeri pod kontrolom nemaju alat kojim sami kontroliraju poslovanje. “Možda u Hrvatskoj to ne treba shvatiti toliko radikalno na način da se ta kompanija odmah skida s ulagačke liste, osobito ako je riječ samo o kašnjenju, a ne i sustavnoj ogluhi o pravila, ali zasigurno je da to ostavlja prostor za pitanja”, kaže taj menadžer. U Erste vrijednosnicama podvlače važnost informiranja za strane investitore na hrvatskim tržištima. “Transparentnost i pravovremenost informacija su važan kriterij prilikom donošenja investicijske odluke, osobito kod stranih investitora kojima je često jedini kontakt s kompanijom kroz financijske izvještaje. Na razvijenim tržištima kapitala pridaje se veliko značenje samom tajmingu izvještaja gdje tržišta znaju anticipirati same rezultate te čak vremena i dane objave tretiraju kao svojevrsne signale”, kažu u Erste vrijednosnicama. Hrvatske tvrtke taj svoj propust očito ne doživljavaju kao prevelik problem, pogotovo zato što, kažu, imaju odjel za investitore koji je otvoren za sva pitanja ulagača. U Varteksu, primjerice, kažu da nisu stigli na vrijeme obaviti taj posao te da će izvještaje poslati ovih dana. U IGH-u su kašnjenje objašnjavali prevođenjem godišnjeg izvješća s hrvatskog na engleski jezik, što zapravo znači da su obvezu slanja tipiziranih financijskih izvještaja u toj kompaniji očito preveli na izradu godišnjeg izvješća (u fizičkom obliku). Spominju dva velika razloga za kašnjenje: “Projekt Arene zahtijevao je posebno praćenje sukladno međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Istodobno je Ingra ove godine mijenjala i revizora”, kažu u kompaniji. Na samoj burzi nemaju previše ovlasti za reakciju. “Nekoliko dana nakon isteka roka izdavatelju se prvo pošalje upozorenje, a ako se ogluši, burza može objaviti javnu prozivku”, kaže Željko Kardum, glasnogovornik ZSE-a i dodaje kako je u ponedjeljak otišao prvi krug upozorenja izdavateljima.

Zakon zbunjuje
Na burzi kažu i da je promjena zakona mogla izazvati zabune jer su po starom zakonu tvrtke imale 15 dana dodatnog roka. No godišnja izvješća za 2008. bila su i zadnja koja su se radila prema starom zakonu. Tromjesečni izvještaji već su morali pratiti novi Zakon o tržištu kapitala, koji ne ostavlja tu mogućnost. U Hanfi potvrđuju kako on ne predviđa mogućnost privremenog neobjavljivanja informacija. Novi ZTK zbog nepoštovanja tih pravila predviđa kazne od 100 do 250 tisuća kuna. No izdavatelj može odgoditi objavljivanje povlaštene informacije kako ne bi narušio svoje opravdane interese, pod uvjetom da ta odgoda ne bi dovela u zabludu. Za to ne mora tražiti odobrenje Agencije.