Građevinski sektor u Hrvatskoj i tijekom 2025. godine zadržao je snažan zamah i ostao jedan od važnijih pokretača domaćega gospodarstva. Nakon vrlo snažne 2024., kada je građevinska aktivnost rasla dvoznamenkastim stopama, prošla je godina donijela nešto umjereniji, ali i dalje vrlo solidan rast.
Vrijednost izvedenih građevinskih radova povećana je sedam posto, dok je vrijednost novih narudžbi porasla 8,9 posto. To pokazuje da građevinari nisu samo odrađivali ugovorene poslove, već su i tijekom godine kretali s novim projektima.
Iako je tempo rasta usporio u odnosu na godinu prije, potražnja za građevinskim radovima ostala je visoka. Iza nje i dalje stoje veliki infrastrukturni projekti, ulaganja financirana europskim novcem, ali i privatne investicije, osobito u stanogradnji.
Istodobno, građevinske kompanije sve se više suočavaju s pitanjem koliko taj rast mogu pratiti vlastitim kapacitetima. Nedostatak radne snage, rast troškova rada i materijala te sve složeniji zahtjevi projekata ostaju među najvećim izazovima sektora koji se tradicionalno javljaju iz godine u godinu.
“To je vrlo dinamičan i cikličan sektor koji iz dana u dan nosi nove izazove. Kompanije moraju stalno držati na oku promjene i biti spremne adekvatno reagirati”, kaže Dragutin Kamenski, osnivač Kamgrada.
Pad broja dozvola, ali…
Posebno ohrabruje podatak da je, unatoč blagom padu ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola, njihova ukupna predviđena vrijednost u 2025. porasla 4,2 posto, dok je broj stanova za koje su dozvole izdane povećan 6,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To sugerira da se tržište ne hladi, nego se struktura investicija mijenja prema većim i vrijednosno zahtjevnijim projektima.
“Bila je dobra poslovna godina, iako su izazovi uvijek prisutni. Pogotovo kada imate biznis koji je razgranat po cijeloj Hrvatskoj i pokriva više poslovnih područja: od niskogradnje i visokogradnje, preko pomorskih objekata, do velikih infrastrukturnih projekata. Tako uvijek negdje nešto ‘zapne’, ali istodobno imate mogućnost poslovnu suradnju ostvariti u nekom drugom segmentu. Upravo je to dobro kod Strabaga, veličina i širina poslovanja omogućuju nam da izbalansiramo lokalne utjecaje ili eventualne potrese u pojedinim segmentima”, kaže Veljko Nižetić, tehnički direktor Strabaga Hrvatska.
Hrvatski građevinari tako su u 2026. ušli s relativno punim knjigama narudžbi, ali i s dobro poznatim izazovima: nedostatkom kvalificirane radne snage, rastom troškova, potrebom za većom produktivnošću te sve zahtjevnijim standardima održive gradnje.
Kamgrad se, prema ostvarenim prihodima, i u 2025. godini našao na vrhu liste domaćih građevinskih kompanija. Tvrtka je lani ostvarila 276,2 milijuna eura prihoda, što je 11,5 posto više nego godinu prije, dok je neto dobit porasla na 12,3 milijuna eura, uz neto maržu od 4,44 posto. Rast poslovanja pratio je i rast broja zaposlenih pa je Kamgrad tijekom godine dodatno ojačao svoje kadrovske kapacitete, dosegnuvši 1020 zaposlenih. No, kada govori o budućnosti poslovanja, Kamenski pogled širi i na cijeli građevinski sektor.
Nepripremljeni natječaji
“Jasno da su nam tu dva ključna momenta, a to su obim i volumen budućih projekata i, na temelju toga, mi kao kompanija moramo biti spremni organizirati se i prilagoditi. Kao što vidite, sam sektor je, uz to što je po definiciji projektni, gdje se funkcionira od projekta do projekta, izložen cikličnosti. Mi moramo biti, ja to volim reći, budni 24 sata. Tu nema klasične proizvodnje gdje ste vi vezani za određenu produkciju i kontinuitet. Upravo po tome je sektor poznat i po tome je izazovan”, kazao je Kamenski.
Nakon Kamgrada, među kompanijama koje su u 2025. iskoristile snažnu potražnju na građevinskom tržištu ističe se i Strabag. Prema podacima Dun&Bradstreeta, hrvatska podružnica austrijske građevinske grupacije lani je ostvarila 252,4 milijuna eura prihoda, što je rast od gotovo 55 milijuna eura, odnosno 27,9 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno je Strabag godinu završio s 8,37 milijuna eura neto dobiti, uz neto maržu od 3,32 posto. Rast prihoda pratio je i rast zaposlenosti pa je Strabag dodatno povećao operativne kapacitete i 2025. godinu završio s 806 zaposlenih.
“Ono što je problem i što se nastavlja je da imamo nepripremljene natječaje za velike infrastrukturne projekte i nerazumijevanje naručitelja. Primjerice, Hrvatske autoceste raspisuju natječaje bez pripremljene dokumentacije, bez ishođenih dozvola i bez kompletiranih glavnih projekata. Nije mi jasno zašto se natječaj raspisuje kada za projekt nisu stvoreni osnovni preduvjeti. Razumijem politički pritisak, ali na neki način time se stvara okruženje koje ne pridonosi poslu. Mi se javljamo na te natječaje, a kada će se projekt stvarno izvoditi, ostaje nepoznato. To stvara neizvjesnost”, izjavio je Nižetić.
Snažan rast poslovanja zabilježio je i Ing-Grad, koji je 2025. godinu završio sa 170,1 milijun eura prihoda, čak 38,8 milijuna eura više nego godinu prije, odnosno rastom od gotovo 30 posto. Istodobno je kompanija ostvarila 20 milijuna eura neto dobiti, uz neto maržu od 11,76 posto. Rast prihoda tako je bio praćen i povećanjem dobiti, dok je razina profitabilnosti ostala iznad one koju bilježe brojne druge kompanije u sektoru. Ing-Grad je pritom nastavio povećavati i broj zaposlenih te je godinu završio sa 199 zaposlenika. Rezultati pokazuju nastavak rasta poslovanja uz istodobno zadržavanje relativno visoke profitabilnosti.
Ipak, rast poslovanja nije prošao bez pritisaka na operativnoj razini, ponajprije zbog manjka kvalificirane radne snage i zahtjeva koje donosi istodobna realizacija više projekata u kratkim rokovima. Upitali smo Branislava Brizara, predsjednika Uprave Ing-Grada, koji su bili najveći izazovi s kojima su se lani susreli u kompaniji.
Snažna aktivnost
“Jedan od najvećih izazova je nedostatak kvalificiranih proizvodnih radnika, a napose u tvrtkama naših kooperanata koje najčešće koristimo za izvođenje obrtničko instalaterskih radova. To posebno dolazi do izražaja kada imate više projekata istodobno s kratkim rokovima izvedbe, kao što su bili projekti financirani sredstvima NPOO-a čiji je završetak bio sredina 2026. godine”, istaknuo je Brizar dodavši: “Globalni tržišni poremećaji u opskrbi određenih materijala su tijekom 2025. imali minimalan utjecaj na cijene materijala i rokove isporuke. Ti poremećaji su donekle eskalirali kroz utjecaj na cijene i rokove isporuke u prvom dijelu 2026., a što je imalo i direktan utjecaj na povećanje inflacije u Hrvatskoj”.
Na ljestvici najuspješnijih kompanija našla se, među ostalima, i tvrtka MDK Građevinar. Prema podacima Dun&Bradstreeta, u 2025. godini ostvarila je 110,3 milijuna eura prihoda, što je 13,9 milijuna eura, odnosno 14,5 posto više nego godinu prije. Istodobno je ostvarena neto dobit od 4,88 milijuna eura, uz neto maržu od 4,42 posto. Poslovanje je tako raslo uz zadržavanje stabilne profitabilnosti, dok je broj zaposlenih tijekom godine također povećan, na ukupno 173 radnika.
Prokuristica i voditeljica pravnih poslova i odnosa s javnošću MDK Građevinara Maja Tuđen Pavlinić kazala nam je da u ovoj godini u kompaniji očekuju nastavak relativno stabilnog, ali i dalje zahtjevnog poslovnog okruženja. S financijske strane očekuju da će situacija biti slična onoj u prošloj godini, odnosno da će poslovanje i dalje biti obilježeno visokim troškovima rada, materijala i drugih inputa.
Upitana da ocijeni trenutačnu poziciju cijelog građevinskog sektora, Tuđen Pavlinić je kazala: “Građevinski sektor trenutačno se nalazi u razdoblju snažne aktivnosti, ali istodobno i brojnih izazova. Potražnja za građevinskim radovima i dalje je relativno visoka, a javne i privatne investicije te korištenje europskih sredstava, daju sektoru dobru osnovu za daljnji rast. S druge strane, visoki troškovi poslovanja, dostupnost i cijena radne snage, kao i potreba za kontinuiranim rastom produktivnosti, i dalje predstavljaju ozbiljne izazove za građevinske kompanije.
Smatramo da će u takvim okolnostima prednost imati kompanije koje mogu ponuditi kvalitetu, pouzdanost i sposobnost realizacije projekata u ugovorenim rokovima. Hrvatski građevinski sektor ima dobru perspektivu, no njegov će daljnji razvoj uvelike ovisiti o tome koliko će se uspješno nositi s rastućim troškovima i nedostatkom kvalificirane radne snage te koliko će investicijski ciklus biti održiv u idućim godinama”.
