Možda će zdravstvu i listama čekanja epidemija na neki način pomoći jer čini se da je baš koronavirus reforma koju jako dugo čekamo. Godinama su promjene obećavali političari svih smjerova, ali donio ih je mikroorganizam.

Odjednom se može raditi od kuće, odjednom svi misle da imamo previše županija i da je to besmisleno, odjednom je samodostatnost poljoprivrede svakodnevna tema svima. Odjednom se u Hrvatskoj sve može online, piše RTL.

Otkako je države, obećavaju nam reforme, a za njih je uvijek nedostajalo više od jednog papira i pečata koji su simboli hrvatske birokracije. I onda je došao koronavirus, zarazio staro i mlado, donio je i reforme o kojima smo sanjali.

“Imamo pet podusluga vezanih uz ovrhe vezane na novčanim sredstvima gdje korisnik može otvoriti zaštićeni račun, predati zahtjev za naplatu, opoziv zahtjeva za naplatu. Može predati upit ili reklamacije, sve ono za što je dolazio na šalter. Usluge elektroničkog računa i komercijalnog računa gdje postoji cijeli jedan niz pristupnica u kojem se svojstvu nalazi korisnik gdje je morao dolaziti ovdje na šalter to predati”, rekla je Andrea Kajtaz, komercijalnih digitalnih rješenja u FINA-i.

povratak u normalu

Konačno dobre vijesti: Prve naznake oporavka u Hrvatskoj

Skoro da se ni kemijska olovka ne treba držati u rukama jer postoji i elektornički potpis. O, blažena digitalizacijo! A pazite sad, od 2017. Ministarstvo zdravstva ima sustav koji je malo tko koristio, bivšem ministru Kujundiću toliko je važan bio da, evo, tek ovaj tjedan ide predstavljanje. Kako neslužbeno doznajemo, pacijent će od liječnika dobiti korisničko ime i na stranici zdravlje.net moći će sam obnoviti recept za odobrene lijekove! I to nije sve, po nalaze i otpusna pisma neće se morati u bolnicu pa kod doktora, već će se moći online. Ta revolucionarna 2020.

Priznajte, nedostaje vam i Porezna!  Iako su već neko vrijeme digitalizirani kroz sustav ePorezna, radili su i šalteri. Bar do epidemije. Od početka karantene na ePoreznu prijavilo se čak 20 tisuća novih korisnika. Zahtjev za odgodom plaćanja poreza također se predavao putem Interneta.

“100 000 pristiglih zahtjeva, u ovom trenutku riješeno je preko 95% tih zajhtjeva. Nešto više od 7000 je odbijeno, ima nažalost duplo podnesenih zahtjeva oko 12 000. 3000 obveznika je odustalo od zahtjeva. Na temelju tih zahtjeva već je odgođen iznos od 1,7 milijardi kuna”, rekao je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

e-Propusnice povezale su zdravstvo, policiju i gospodarstvo, ali pustile i duha iz boce. Sad je kristalno jasno – treba nam manje županija i općina. Hrvatska ima 428, a puno veća i bogatija Njemačka 295. Stručnjaci predlažu pet regionalnih jedinica i ukidanje nekih općina.

„Ono nešto“ za zaposlenje

Tisuće mladih u Hrvatskoj imaju visoku stručnu spremu, ali jedna stvar je važnija od diplome

Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Kako rizični kapital gradi uspješne i održive kompanije

“123 ubrana centra koja mogu biti nekakva urbana sjedišta novih lokalnih jedinica.A svi ovi ostali će zadržati svoj ustroj, ali neće imati profesionalne načelnike koji imaju plaće 10, 12, 13 tisuća kuna neto. to je sve nepotrebno za tako male lokalne jedinice. Oni moraju imati neku vrstu volonterskih institucija”, savjetuje Ivan Koprić, stručnjak za javnu upravu.

suzbijanje pandemije

Troškovi hladnog pogona: Počinje demobilizacija zagrebačke Arene

Odjednom se može raditi i od kuće. 69 posto zaposlenih danas radi iz svog dnevnog boravka. Prije korone su one koji su predlagali rad od kuće prozivali lijenčinama, a danas je to prihvatljivo većini šefova. Doduše, naš Zakon o radu to ne poznaje pa poslodavci predlažu da se rad od kuće uredi i zakonski.

S prvim valom otkaza došlo je i do velikih redova ispred Zavoda za zapošljavanje. A kako je to riskantna epidemiološka situacija, tako su iz Zavoda zamolili da svi oni koji žele u evidenciju prijavu pošalju mailom.

Važno je i što jedemo, pandemija nam je još jednom potvrdila da trebamo domaće! Hrvatska za vlastite potrebe proizvede dovoljno žita, junetine, mandarina i kamilice. Ali kako se od junetine i kamilice ne može živjeti svaki dan otvara se pitanje samodostatnosti. Resurse imamo, samo nam treba plan.

“Jedno programsko razdoblje sedmogodišnje, od 2021. do 2027. je potrebno da dođemo u normalnu. Obično se veli da koliko godina idemo prema dolje da toliko minimalno prema gore. Ako smo 15 uništavali 15 je potrebno polako da stanemo na potpuno zdrave noge”, rekao je Mladen Jakopović, direktor Hrvatske poljoprivredne komore.

Učenici će školsku godinu dovršiti kod kuće, barem većina njih. Nastava se održava online ili preko televizije. Narod se šali da učenik na prvom završi osnovnu, a kad prebaci na drugi, završi i fakultet.