Zakon o fiskalnoj odgovornosti trebao bi se primjenjivati već prilikom donošenja državnog proračuna za 2011., što bi značilo da Sabor već za sljedeću godinu ne bi smio donijeti proračun s deficitom većim od tri posto.
To je glavni alat kojim bi se ubuduće donošenje proračuna vezalo uz unaprijed određeni deficit, a time i maksimalnu visinu rashoda. Kao takav trebao bi u procesu donošenja proračuna biti efikasno sredstvo za isključivanje ucjenjivačkih zahtjeva raznih političkih opcija zbog kojih su dosad sve vlade u mnogim situacijama imale vezane ruke. “Vlada više ne bi mogla predložiti proračun koji je u suprotnosti s tim zakonom”, kaže Borislav Škegro, dodajući da će se u kratkom propisu ponajprije pojasniti definicije veličine deficita na koji se proračun zakonski ograničava te predvidjeti iznimne situacije kao što su eventualne elementarne nepogode ili još drastičniji slučajevi poput rata i ratne opasnosti zbog kojih bi popustilo ograničenje. Zakon će, kako objašnjava Željko Lovrinčević, predvidjeti formiranje nezavisne skupine koja će obavljati “fiskalni monitoring”, tj. nadzirat će provodi li Vlada zacrtanu politiku deficita. “U slučaju kada procijeni da se ide iznad propisane granice, morat će reagirati i potaknuti donošenje rebalansa proračuna”, kazao je Lovrinčević. Time se zapravo u ovdašnje fiskalno zakonodavstvo uvode “hrvatski kriteriji iz Maastrichta”, a taj standard jača kredibilitet javnih financija u očima investitora, prema mišljenju savjetnika Vlade.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Malo je smiješno očekivati da taj stručni monitoring može nešto ozbiljno učiniti jer prema svemu što se navodi u tekstu taj monitoring će se baviti posljedicama, a ne uzrocima.
Naime, u Hrvatskoj je glavni problem državnih financija taj da potrebe dnevne politike isuviše lako postaje zakon. Dijele se – kapom i šakom – materijalna prava za koja se unaprijed zna da za njih nema, neće i ne može biti pokrića u budžetu. Međutim, kako ta prava bez problema postaju zakon, oni koji ih steknu tuže državu.
Tužbe se razvlače godinama pa Ministarstvo financija, po riječima jednog suca Trgovčkog suda u Zagrebu, koristi pravosuđe kao minus na tekućem računu – sve dok sud ne donese presudu u korist tužitelja.
Ne vidim načina kako taj stručni monitoring može zaustaviti takvz praksu.
Uključite se u raspravu