Poslodavci se sve češće odlučuju nagraditi svoje zaposlenike kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju čime im, osim ostvarene porezne olakšice, otvaraju put prema državnim poticajnim sredstvima i boljim primanjima u budućnosti. Naime, podaci iz rujna ove godine pokazuju da  prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 5.624 kuna, a prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju 2.251 kuna, stoji u novom blogu Erste banke ' Bez kravate'. 

Prenosimo objavu s bloga:

Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje građani izdvajaju 20% bruto plaće. Za 1. stup, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti i iz kojeg se financiraju i mirovine postojećih umirovljenika, izdvajaju 15%, a 5% ulažu u svoju mirovinu, odnosno 2. stup. Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezno izdvajanje i predstavlja 3. stup. No dobrovoljnom uplatom sredstava, građani se mogu pripremiti za zadržavanje standarda potrošnje i u mirovini, a u tome im može pomoći i poslodavac.

Dvostruko niži troškovi za poslodavca

Ukoliko se poslodavac, primjerice, umjesto povećanja neto plaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom Erste Plavog, izdvojit će dvostruko niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6.000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja predstavlja porezno priznati rashod i umanjuje osnovicu poreza na dobit.

Poslodavci mogu za svoje zaposlenike uplaćivati kada i kako žele: godišnje, mjesečno, kvartalno, polugodišnje i mijenjati dinamiku i iznose kad žele. Mogu svim zaposlenicima uplaćivati isti iznos ili se on može definirati individualno. Sredstva uplaćena u fondu su vlasništvo zaposlenika i ukoliko poslodavac prestane uplaćivati zaposlenik ne gubi prava te može samostalno nastaviti s uplatama. Sredstva u fondu su i nasljedna pa se u slučaju smrti zaposlenika isplaćuju jednokratno na račun nasljednika.

Mirovina se može početi koristiti s 50 godina bez obzira je li zaposlenik za kojeg je poslodavac uplaćivao u radnom odnosu ili ne. Proces uplate je jednostavan jer poslodavac koji odluči uplaćivati za zaposlenike u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove ne ulazi u ugovorni odnos s društvom za upravljanje, niti ima dodatnih ugovornih troškova.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Informativna usporedba povećanja bruto plaće za 500 kuna i uplate u dobrovoljni mirovinski fond za tvrtku s 10 zaposlenih i prosječnom neto plaćom od 5.000 kuna. U izračun je uključen osobni odbitak u iznosu 2.600 kuna i prirez za Grad Zagreb u iznosu od 18%.

Poslodavac može za svoju tvrtku može izračunati uštedu i poreznu olakšicu uz pomoć kalkulatora Erste Plavog na linku Plava kombinacija za poslodavce.

Tko sve može uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Poslodavci za zaposlenike – nagrađivanjem zaposlenika uplatama dobrovoljne mirovinske štednje mogu se ostvariti značajne uštede.

Mlade zaposlene osobe – što ranije počnu štedjeti, novac će imati više vremena za rad.

Poljoprivrednici i obrtnici – uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju smanjuje se porezna osnovica, te poljoprivrednicima i obrtnicima osigurava dodatna primanja u budućnosti.

Nezaposlene osobe, pomorci i iznajmljivači – građani koji su nezaposleni ili im se iz drugih razloga iz mjesečnih prihoda ne vrše uplate u I. i II. mirovinski stup, uz pomoć dobrovoljne mirovinske štednje mogu kreirati svoju mirovinu. Uplate za njih mogu vršiti i treće osobe (npr. roditelj za dijete, zaposleni član obitelji za nezaposlenog).

Osobe iznad 50 godina života – pomicanjem dobne granice umirovljenja, osobama iznad 50 godina ostaje još uvijek dovoljno vremena za štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima gdje mogu osigurati dodatna primanja pored redovne mirovine.