Prijevare s računima događaju se i kada se varalice pretvaraju da su klijenti ili dobavljači i navode na plaćanje na drugi bankovni račun.
Riječka tvrtka oštećena je računalnom prijevarom za gotovo 125 tisuća kuna, nakon što im je nepoznati počinitelj na službeni e-mail poslao lažni zahtjev inozemnog partnera za isplatu zaostalog računa, a tvrtka uplatila traženu svotu, izvijestila je u petak primorsko-goranska policija.
Nepoznati počinitelj je prije tri dana na službenu adresu elektronske pošte riječke tvrtke poslao s krivotvorene adrese lažni zahtjev njihovog inozemnog partnera.
Riječka tvrtka oštećena je računalnom prijevarom za gotovo 125 tisuća kuna, nakon što im je nepoznati počinitelj na službeni e-mail poslao lažni zahtjev inozemnog partnera za isplatu zaostalog računa, a tvrtka uplatila traženu svotu, izvijestila je u petak primorsko-goranska policija.
Nepoznati počinitelj je prije tri dana na službenu adresu elektronske pošte riječke tvrtke poslao s krivotvorene adrese lažni zahtjev njihovog inozemnog partnera.
Nakon uplate novca i provjere s inozemnim partnerom, djelatnici riječke tvrtke uvidjeli su da je riječ o računalnoj prijevari te da je tvrtka oštećena za gotovo 125 tisuća kuna.
Iz policije naglašavaju da i taj događaj ukazuje kako je jako rizično uplaćivati novac, a da prethodno nisu obavljene provjere te su sve fizičke i pravne osobe pozvali na maksimalni oprez u poslovanju.
Upozorili su na najčešće financijskih online prijevare.
To su investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, kada se osobe navodi da pomisle da u na tragu pametnog ulaganja ili joj daju izvrsnu lažnu online ponudu, zatim krađa osobnih podataka kroz kanale društvenih medija, potom CEO prijevara ili direktorska prijevara, kada se varalice pretvaraju da su nadređeni u organizaciji u kojoj osoba radi i i prijevarom ju navode da uplati novac na lažni račun.
Prijevare s računima događaju se i kada se varalice pretvaraju da su klijenti ili dobavljači i navode na plaćanje na drugi bankovni račun.
Od prijevara povezanih s krađom identiteta najčešće su tzv. vishing – krađa identiteta telefonskim pozivom, odnosno informacijama dobivenim u telefonskom pozivu, zatim phising – mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte te smishing – krađa identiteta SMS-om.
Tu su i krivotvorene mrežne stranice banaka, kada se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu i razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija te romantične prijevare, kada se varalice, kao bi se domogle podataka, pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu, kažu u policiji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu