Stupanjem na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te provedbenih propisa, kao i primjenom sustava kvotnog zapošljavanja od 1. siječnja 2015. godine, bilježi se pozitivan trend u zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Razlog tomu je dijelom primjena novih zakonskih propisa, a dijelom sve veća osviještenost i informiranost poslodavaca o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom te načinima prilagodbe radnog mjesta.

“Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom ‘razumna prilagodba’ znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo ravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na izjednačenoj osnovi s drugima.

Individualni pristup

Razumnom prilagodbom radnog mjesta i radnog okruženja omogućava se lakše uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada, pristupačnost mjestu rada te se osiguravaju uvjeti uz koje bi osoba s invaliditetom svoje radne zadatke obavljala nesmetano u odnosu na druge zaposlenike”, objašnjavaju iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).

Primjena načela razumne prilagodbe najviše je vidljiva kroz individualni pristup svakom pojedincu, prilagodbu u različitim aspektima: selekcijskom postupku, praćenju radnog učinka, usavršavanju i razvoju zaposlenika s invaliditetom te osiguravanju potrebnog dodatnog vremena, uz istovremeno racionalno ulaganje financijskih sredstava. Benefiti koji proizlaze iz razumne prilagodbe radnog mjesta vrlo su značajni te podrazumijevaju brže uvođenje u posao, bolju učinkovitost u radu te veću motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika s invaliditetom, ali i ostalih zaposlenika.

“Sama prilagodba radnog mjesta može uključivati različite aspekte, koji se međusobno isprepliću. Osim arhitektonske i tehničke prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada, od velikog su značaja, a često i najvažniji, ostali oblici prilagodbe koji uključuju prilagodbu psihosocijalnih, kognitivnih i organizacijskih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša”, ističu u ZOSI-ju te napominju da je za adekvatnu prilagodbu nužno poznavanje određenih vrsta oštećenja ili bolesti te prepreka koje uslijed toga mogu proizaći na fizičkom ili psihičkom planu, kao i mogućnosti za prilagodbu radnog mjesta, zbog čega je u svakom trenutku potrebno voditi računa o individualnim specifičnim funkcionalnim i zdravstvenim teškoćama i ograničenjima svake pojedine osobe s invaliditetom.

“Unatoč velikim individualnim razlikama među osobama, u većini slučajeva radi se o jednostavnim rješenjima prilagodbe koja se lako implementiraju i koja najčešće zahtijevaju minimalno trošenje financijskih sredstava. Naša dosadašnja iskustva u radu s poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ukazala su na potrebu dostupnosti sustavne i kontinuirane podrške poslodavcima u planiranju i izvedbi prilagodbe radnog mjesta te prilikom uključivanja osobe s invaliditetom u radno okruženje. Istovremeno, i osobe s invaliditetom je potrebno dodatno osnažiti i ohrabriti za uključivanje u svijet rada, kao i informirati o dostupnim mogućnostima za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada”, kažu u ZOSI-u.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Polazeći od navedenog, u Sektoru za profesionalnu rehabilitaciju je od 2016. godine započeta izrada Priručnika s preporukama za razumnu temeljena na prijevodu i prilagodbi materijala za različite vrste oštećenja, poremećaja i bolesti, posebice slovenskih Standarda osposobljavanja i znanja za prilagodbu radnih mjesta te američke literature iz područja razumne prilagodbe dostupne na stranicama Job Accommodation Network (JAN).

“Predviđeno je da se preporuke za razumnu prilagodbu za čitav niz različitih oštećenja, poremećaja i bolesti izrađuju postupno, u fazama, te se isto tako po fazama objedinjuju i objavljuju u priručnicima. U aktualno objavljenom prvom dijelu Priručnika obuhvaćene su sljedeće skupine oštećenja, poremećaja i bolesti: cerebralna paraliza, intelektualne onesposobljenosti, moždani udar, multipla skleroza, funkcionalni poremećaji kralježnice, oštećenja sluha, oštećenja vida, poteškoće u kretanju-korištenje invalidskih kolica, psihički poremećaji te srčane bolesti. Svaka skupina opisanih oštećenja, poremećaja i bolesti sastoji se od nekoliko područja, koja se detaljnije razrađuju, ovisno o njihovim specifičnostima”, objašnjavaju u ZOSI-ju.

Prezentirani poremećaji, oštećenja i bolesti, prijedlozi za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, kao i pozitivni primjeri provedenih prilagodbi za radna mjesta imaju široku namjenu.

Prepoznati potencijal

Stručnjaci koji rade u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom mogu se njime služiti kao dodatnim alatom u svakodnevnom radu; poslodavci u Priručniku mogu pronaći ideje kako svome zaposleniku prilagoditi radno mjesto s ciljem olakšavanja rada i povećanja samostalnosti, a ujedno mogu bolje razumjeti njihove poteškoće s kojima se svakodnevno susreću.

“Svaka prilagodba treba biti smislena i namijenjena za određenu osobu, uvažavajući pritom specifičnosti svake pojedine osobe. Uspostavljanjem opće prilagođenosti (arhitektonske, tehničke, prilagodbe komunikacije), ali i sve većim promoviranjem koncepta univerzalnog dizajna, tvrtke i institucije postaju dostupne većem broju osoba. Stoga je od velike važnosti osvijestiti i prepoznati potencijal svake pojedine osobe s invaliditetom i njezinu vrijednosti na tržištu rada, te joj osigurati primjerena sredstva i uvjete za rad”, zaključuju u ZOSI-u.

Ovaj Priručnik, dostupan u elektronskom obliku na web stranici www.zosi.hr, samo je jedna od aktivnosti kojom se nastoji osigurati održivost sustava zapošljavanja te poslodavcima, ali i osobama s invaliditetom maksimalno olakšati proces integracije u radnu sredinu.