EN DE

Kako je Linićev zakon blokirao set Miljenićevih stečajnih zakona

Autor: Suzana Varošanec
24. srpanj 2012. u 18:45
Podijeli članak —

Na jesen će se intenzivno početi raditi na izmjenama Stečajnog zakona i zakona o osobnom stečaju

Izmjene i dopune Stečajnog zakona te novi zakon o osobnom stečaju potrošača, tj. prezaduženih građana za sada su ispali iz zakonodavnoga prvog plana. Na tržištu vlada već mjesecima prava jagma za informacijama o tome koliko će stroga biti rješenja iz, prema mnogima, dva egzistencijalno presudna zakonska noviteta. Valja reći da je posljednje stanje ipak nešto olabavljeno jer su mnoge karte otvorene, a dvojbe koje postoje nisu riješene pa će se na jesen lomiti koplja zbog tih zakona.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako su iz Vladinih krugova tijekom proteklog razdoblja u medije intenzivno stizale najave o brzom tempu novih zakonskih rješenja u području stečaja – i zbog uvođenja brzih i efikasnih stečajeva čime će novo insolvencijsko zakonodavstvo postati strogo i zbog rješavanja financijskog sloma velikog broja prezaduženih građana – pitanje je gdje je zapelo. Za izradu navedenih propisa mjerodavno je Ministarstvo pravosuđa, no čini se da ono nije krivo za zastoj. Taj resor ima jaki razlog, gotovo alibi, zbog kojeg ne može biti odgovoran što se zastalo sa stečajnim zahvatima. Naime, isti je uzrok u zastoju promjena Stečajnog zakona, kao i novog propisa kojim će se i u Hrvatskoj prvi put regulirati pitanje stečaja potrošača, oba su zakona na čekanju zbog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je tek krenuo u saborsku proceduru. Stoga su kod oba zakona brojna pitanja otvorena i ne zna se kako će izgledati nova rješenja osim u konturama, dok radne skupine zapravo ne mogu raditi, tvrde upućeni. Pritom nikome nije jasno kako će konačno izgledati predstečajna nagodba. Potvrdu da se zastalo s radom na navedenim zakonima dobili smo i u Ministarstvu pravosuđa uz objašnjenje koje zvuči posve logično. Smisao je u tome da nije moguće raditi na nacrtu novih stečajnih rješenja prema prijedlogu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odnosno “sve dok nije poznato kakva je startna pozicija”. Sam zastoj u izradi novih stečajnih rješenja za subjekte kojima više nema spasa, ali i za izlaz iz problema za prezadužene građane tako će potrajati sve do donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Tek će se u rujnu i na jesenskoj sjednici Sabora točno znati koje su sve promjene unesene u prijedlog zakona u drugom čitanju. Tada bi se trebalo početi intenzivnije raditi na oba zakona. Početak primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi planirano je za listopad, a nakon što bude usvojen, radna skupina će se ozbiljno moći baciti na posao promjene Stečajnog zakona i zakona o osobnom bankrotu. “To su propisi koji reguliraju stečajni postupak te se svojim odredbama nadovezuju na rješenja iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi”, objašnjava sugovornik iz pravosudnog resora.

Izmjene i dopune Stečajnog zakona te novi zakon o osobnom stečaju potrošača, tj. prezaduženih građana za sada su ispali iz zakonodavnoga prvog plana. Na tržištu vlada već mjesecima prava jagma za informacijama o tome koliko će stroga biti rješenja iz, prema mnogima, dva egzistencijalno presudna zakonska noviteta. Valja reći da je posljednje stanje ipak nešto olabavljeno jer su mnoge karte otvorene, a dvojbe koje postoje nisu riješene pa će se na jesen lomiti koplja zbog tih zakona.

Kako su iz Vladinih krugova tijekom proteklog razdoblja u medije intenzivno stizale najave o brzom tempu novih zakonskih rješenja u području stečaja – i zbog uvođenja brzih i efikasnih stečajeva čime će novo insolvencijsko zakonodavstvo postati strogo i zbog rješavanja financijskog sloma velikog broja prezaduženih građana – pitanje je gdje je zapelo. Za izradu navedenih propisa mjerodavno je Ministarstvo pravosuđa, no čini se da ono nije krivo za zastoj. Taj resor ima jaki razlog, gotovo alibi, zbog kojeg ne može biti odgovoran što se zastalo sa stečajnim zahvatima. Naime, isti je uzrok u zastoju promjena Stečajnog zakona, kao i novog propisa kojim će se i u Hrvatskoj prvi put regulirati pitanje stečaja potrošača, oba su zakona na čekanju zbog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je tek krenuo u saborsku proceduru. Stoga su kod oba zakona brojna pitanja otvorena i ne zna se kako će izgledati nova rješenja osim u konturama, dok radne skupine zapravo ne mogu raditi, tvrde upućeni. Pritom nikome nije jasno kako će konačno izgledati predstečajna nagodba. Potvrdu da se zastalo s radom na navedenim zakonima dobili smo i u Ministarstvu pravosuđa uz objašnjenje koje zvuči posve logično. Smisao je u tome da nije moguće raditi na nacrtu novih stečajnih rješenja prema prijedlogu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odnosno “sve dok nije poznato kakva je startna pozicija”. Sam zastoj u izradi novih stečajnih rješenja za subjekte kojima više nema spasa, ali i za izlaz iz problema za prezadužene građane tako će potrajati sve do donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Tek će se u rujnu i na jesenskoj sjednici Sabora točno znati koje su sve promjene unesene u prijedlog zakona u drugom čitanju. Tada bi se trebalo početi intenzivnije raditi na oba zakona. Početak primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi planirano je za listopad, a nakon što bude usvojen, radna skupina će se ozbiljno moći baciti na posao promjene Stečajnog zakona i zakona o osobnom bankrotu. “To su propisi koji reguliraju stečajni postupak te se svojim odredbama nadovezuju na rješenja iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi”, objašnjava sugovornik iz pravosudnog resora.

Zadržati kao opciju ili ne?

Ima li smisla stečaj s preustrojem
Vođenje preustroja stečajnog dužnika u stečaju u predstojećim izmjenama stečajnih pravila nije se spominjalo kao mogućnost. Unatoč tome čini se da će se lobirati da se to rješenje ipak sačuva uz argument lošeg tržišta i što bi u slučaju propalih dražbi imovina dužnika postala vlasništvo vjerovnika što bi opteretilo bilance. U Ministarstvu pravosuđa pak smatraju da stečajni preustroj gubi smisao nakon predstečajne nagodbe.

Autor: Suzana Varošanec
24. srpanj 2012. u 18:45
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close