Električni automobili su zadnjih godina postali uobičajeni dio voznog parka u svakoj razvijenijoj državi svijeta.

Ima zemalja, posebice u Europi, koje su odmakle jako daleko po pitanju korištenja e-automobila, a na tragu nastojanja EU da poveća njihov udio izdašnim bespovratnim subvencijama, i u Hrvatskoj im se broj popeo na 800-tinjak, uz još dvostruko toliko električnih bicikala i motocikala.

No, Norveška, iako nije u EU, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i plina pa i struje, odlučila je do 2025. potpuno dokinuti mogućnost registracije vozila na fosilna goriva te prijeći na električna ili neka koja će se bazirati na novijim i čistijim tehnologijama (npr. tehnologija vodika).

Već danas se u Norveškoj od ukupne prodaje novih osobnih auta trećina odnosi na električne. Krajem prošle godine čak 49% ukupnog broja osobnih automobila otpadalo je na električne, dok se danas procjenjuje da je taj postotak prešao i 55. U Norveškoj je tada bilo 315.000 e-vozila, od čega njih stotinjak tisuća u nekom obliku hibrida.

Od uštede do zabave

Norveška je poticala i još potiče svoje građane na kupnju e-automobila oslobađajući ih plaćanja PDV-a na kupnju, tu su i besplatna struja za punjenje, oslobođenje od plaćanja autocesta i gradskih cestarina, neplaćanje parkinga, besplatna prva registracija.

No, već ima inicijativa za dokidanje ovih benefita jer je koncentracija e-auta u gradovima postala prevelika te su počeli izazivati infrastrukturne probleme kao i oni na fosilna goriva. Brojke e-automobila u Hrvatskoj i većini EU su zanemarive u odnosu na Norvešku.

No, nije problem samo njihova cijena, nego puno češće infrastruktura. Da bi električni automobil vozio svejedno treba gorivo, električnu energiju koju mora napuniti. Čak i u Norveškoj, danas s oko 12.000 e-punionica (do 2025. ih planira još 8000-15.000), vozači, posebice u gradovima, imaju velike probleme kako bi napunili limene ljubimce ‘gorivom’ pa mnogi i noćima dežuraju u kolonama ispred punionica.

Nedavno istraživanje kompanije CATL i Volta o električnim vozilima u Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj i Francuskoj potvrdilo je kako je jedan od glavnih razloga nabave električnog vozila ekološka prihvatljivost. Znakovito je da iste stvari ne zanimaju Nijemce, Francuze i Nizozemce.

Dok je Nijemcima na drugom mjestu zabavna i nečujna vožnja, odlično ubrzanje i mali trošak održavanja, Norvežane zanima osjetna financijska ušteda kupnje e-vozila, dok su Francuzi i Nizozemci zaljubljeni u nove tehnologije. Važan dio istraživanja odnosio se i na navike punjenja.

Tržišta na kojima se istraživanje provodilo prilično su napredna kada je riječ o infrastrukturi za punjenje elektrovozila. Rezultati variraju, no zanimljivo je da čak četvrtina ispitanika u Njemačkoj i Francuskoj nema mogućnost punjenja automobila kod kuće, ističući kako im nije ni potrebno.

Može u rasvjetne stupove

Nezanemariv dio ispitanika svoje aute primarno puni na poslu, ističe se Francuska s 19%. Ispitanici potvrđuju kako nisu imali problema s pronalaskom stanica za punjenje, a punionice smatraju pouzdanima i učinkovitima.

A kakva je trenutačna situacija u Hrvatskoj? Kako ističe Hrvoje Prpić, jedan od osnivača udruge vozača e-vozila u Hrvatskoj Strujni krug, osim što je svaka utičnica dovoljna za punjenje električnih automobila, u Hrvatskoj je više od 650 specijaliziranih punionica. Najjača je na Ininoj pumpi u Vukovoj Gorici i puni brzinom od 100 km dodatnog dometa za samo 6 minuta.

“Gradovi se značajno razlikuju infrastrukturom pa tako Zagreb ima više od 100 punionica, Koprivnica 9, a Split samo 13. Ono što vlasnici kuća imaju, a onima sa stanovima nedostaje je brz i jednostavan pristup običnoj kućnoj utičnici. Izvrstan primjer rješenja tog problema pokazan je na ulicama Londona. Kompanijama je omogućeno da postave punjače za e-vozila u stupove ulične rasvjete. Rješenje je iznimno jednostavno, promjene u izgledu okoliša gotovo da i nema, a punjači zauzimaju vrlo malo mjesta”, ističe Prpić.

U Strujniom krugu smatraju kako je razvijenost infrastrukture jedan od ključnih preduvjeta veće prihvaćenosti električnih automobila, a njihovi vozači se u RH svakodnevno suočavaju s izazovima kad traže mjesto za punjenje.

“Vjerujem da nam primjeri iz inozemstva pokazuju da električna vozila nisu naša daleka budućnost. Ona su itekako aktualna danas, a njihovim potencijalnim kupcima treba olakšati odluku o nabavi kroz osiguravanje infrastrukture za punjenje. Da bi se to dogodilo, nužno je napraviti zakonske prilagodbe da postavljanje punionica kompanijama postane jednostavnije. Tada ćemo e-vozila na našim cestama viđati još češće nego danas”, zaključuje Prpić.