Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi djelomično je usklađen s Direktivom EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima (Direktiva 2011/7/EU), i to u dijelu koji se odnosi na borbu protiv kašnjenja s plaćanjem u poslovnim transakcijama, a ta se direktiva mora prenijeti u naše zakonodavstvo do dana stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU. Kažu to u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova komentirajući direktivu koja sve članice EU obvezuje da je unesu u svoje nacionalno zakonodavstvo do 16. ožujka 2013. godine. Iz Ministarstva financija pak poručuju da je u dogovoru sa stručnjacima Europske komisije počelo konačno usklađenje zakona s tom direktivom. Sadašnji rokovi plaćanja navodno imaju ipak preširoko postavljene iznimke, doznajemo neslužbeno, pa je i Komisija navodno imala primjedbe na nove rokove plaćanja koji su stupili na snagu 1. listopada.

Najprije veliko čišćenje

Direktiva je donesena radi izbjegavanja bankrota i vrlo je važno oružje EU u borbi protiv zakasnjelih plaćanja. Povjerenik Europske komisije za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani u Rimu je prošlog tjedna počeo veliku kampanju koja obuhvaća svih 27 članica, ali i Hrvatsku, rečeno je tom prilikom, kako bi se potaknulo na brže uključivanje direktive u nacionalne zakone i prije krajnjeg roka. U Hrvatskoj su pak stvari dramatične glede nekvidnosti i čini se da taj cilj neće biti moguće izvesti prije roka za harmonizaciju hrvatskog propisa u dijelu rokova plaćanja, koji je određen ulaskom Hrvatske u Uniju. Prije nego što počne primjena jedinstvenih pravila o rokovima plaćanja na domaćem tržištu treba provesti veliko čišćenje od problematičnih tvrtki koje duguju više od 40 milijardi kuna te nemaju šanse za opstanak. U Hrvatskoj su neizvršene osnove za plaćanje došle na razinu 90 posto sredstava raspoloživih za novčane transakcije te je prioritetno očistiti tržište od insolventnih subjekata. Više od 360 dana insolventno je 56.778 subjekata koji duguju 36 milijardi kuna, a blokadu računa do 360 dana ima 16.580 subjekata s više od 7,7 milijardi kuna dugova te su oni na udaru.

Kašnjenja u EU 10% više 

Od sredine 2013. tvrtke će dobiti europski okvir u kojem ih zakasnjela plaćanja, posebno u poslovanju s javnim sektorom, više neće moći stajati bankrota. Insolventnost je i u EU donijela poražavajuće posljedice u gospodarstvu: godišnje se tako izgubi 450.000 radnih mjesta i pritom nastaje nevjerojatni godišnji dug u iznosu od 23,6 bilijuna eura. Čak 57% europskog biznisa danas ima problema s likvidnošću, i to upravo zbog rastućeg problema kašnjenja u plaćanju, koje je 10% veće nego lani. Svaki dan bankrotiraju deseci malih i srednjih poduzeća jer im nije plaćeno ono što potražuju. Nova su pravila koja propisuje direktiva jednostavna: javna tijela moraju platiti za usluge i robu koje naručuju u sklopu 30 dana ili samo u iznimnim slučajevima 60 dana. U poslovnim transakcijama tvrtke moraju platiti u okviru 60 dana, osim ako se izričito drukčije ne dogovore i ako to nije na bitnu štetu vjerovnika. Tvrtke su automatski ovlaštene potraživati kamate zbog zakašnjelih plaćanja i mogu postići minimalni fiksni iznos od 40 eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je uneseno u novi hrvatski zakon (300 kuna). Kamate u tom slučaju moraju biti barem 8 posto iznad referentnih kamata Europske središnje banke.