Grad Cres na istoimenom otoku neveliko je naselje od gotovo tri tisuće ljudi. Njegova veličina, međutim, nije prepreka da napravi strategiju razvoja gospodarstva o kojoj u intervjuu za Poslovni dnevnik govori njegov gradonačelnik Kristijan Jurjako. Poljoprivreda povezana s turizmom okosnica je creskog razvoja, a da neće biti lako, svjedoče svi otoci u Hrvatskoj na kojima su troškovi življenja, ali i poslovanja zbog neefikasne povezanosti mnogo veći. 

Jedan od većih problema ne samo manjih gradova, nego i onih najvećih u Hrvatskoj, je nedostatak dovoljno educiranog kadra za prijavu projekata za europske fondove. Kako se vi nosite s tim problemom?
Slažem se da nema dovoljno educiranog kadra za prijavu projekata na europske fondove ali mogu reći da smo u našoj gradskoj upravi dovoljno rano uočili taj problem. Naši su djelatnici prošli razne radionice na tu temu, osim toga za prijave projekata koristili smo vanjske suradnike koji su se već pokazali uspješnima na tom polju, te konačno, krajem prošle godine, zaposlili smo djelatnika u Odsjek za poduzetništvo, gospodarstvo i europske integracije kojem je jedan od najvažnijih zadataka praćenje natječaja i pripremanje dokumentacije za apliciranje na njih.

Jedan od preduvjeta gospodarskog razvoja je ulaganje u infrastrukturu. Odakle namaknuti novac za veće projekte i možete li financirati te projekte bez pomoći države?
O važnosti infrastrukture ne treba puno govoriti i Grad Cres svake godine puno ulaže u nju, ne samo u infrastrukturu namijenjenu gospodarskom razvoju nego i u stambenu. Nemala potrebna sredstva za takve investicije dijelom smo osiguravali iz vlastitih izvora, iz proračunskih prihoda, a dijelom iz županijskog i državnog proračuna. Smatram da je najvažnije pripremati dobre projekte, pa kad se raspiše neki natječaj biti spreman za apliciranje. Trenutno nam je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata onaj u proširenje poslovne zone jer je postojeći prostor postao nedovoljan. Zbog toga pripremamo dokumentaciju da budemo spremni kad se raspišu natječaji za financiranje iz europskih fondova.

Postoji li opasnost da zbog infrastrukturnih projekata ostanete bez novca za socijalne programe?
Takva opasnost ne postoji jer dobar upravitelj proračunom mora dobro isplanirati sve potrebne rashode na temelju očekivanih prihoda. Grad Cres ima kvalitetan socijalni program i njime su pokrivene sve potrebe naših građana. Da istaknem samo jedan primjer: u našem dječjem vrtiću ima mjesta za sve, liste čekanja praktički ne postoje, a cijena je jedna od najnižih u Hrvatskoj zahvaljujući subvenciji iz gradskog proračuna. Osim toga ove godine planiramo i energetsku obnovu zgrade dječjeg vrtića što će se financirati sredstvima Programa energetske obnove zgrada javnog sektora kojeg je pokrenulo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, u čemu smo također prvi u Hrvatskoj.

Jesu li troškovi poslovanja veći na otocima?
Jesu i to je činjenica od koje ne možemo pobjeći i s kojom se naši poduzetnici i svi otočani moraju nositi. Troškovi su veći na otocima zbog udaljenosti od većih gospodarskih središta, a prije svega zbog visokih troškova trajektnog prijevoza. Bilo bi pošteno da nas otočane prijevoz trajektom košta kao i prijevoz cestom na istoj udaljenosti, ali nije tako. Zbog svega toga naši poduzetnici ne mogu biti konkurentni poduzetnicima na kopnu. Na otoku se isplati proizvoditi samo ono za što na samom otoku postoje sirovine, kao što je primjerice janjetina i drugi poljoprivredni proizvodi, proizvodi od aromatičnog bilja, proizvodi ribarstva i marikulture, ali većim se dijelom ti proizvodi i prodaju na otoku. 

Smatrate li da centralna vlast ima razumijevanja za specifičnost života na otoku?
Mogu reći da dobro surađujemo s većinom ministarstava i drugih državnih tijela. Centralna vlast, iako su krizna vremena, sukladno mogućnostima i ovisno o raspoloživim sredstvima pomaže otocima. I mi imamo razumijevanja za objektivnu situaciju pa na vrijeme planiramo svoje projekte i njihovu realizaciju usklađujemo sa sredstvima koja možemo realno očekivati. 

Jeste li zadovoljni  brojem korisnika u poduzetničkoj zoni Volnik ili se može i više? 
Sada je u poduzetničkoj zoni smješteno sedam poslovnih subjekata u izgrađenim objektima, a tome treba dodati još nekoliko poduzetnika, većinom građevinara, koji koriste privremene objekte na tom prostoru. Još bi se samo Autotrans trebao "useliti" u poduzetničku zonu čime će njeni sadašnji kapaciteti biti ispunjeni. Zbog toga i radimo na proširenju jer ima interese za nova ulaganja u poduzetičku zonu. 

Gotovo svaki političar naglašava kako je potrebno povezati poljoprivredu i turizam, ali to još uvijek nitko nije uspio i sve je ostalo na razini floskula. U vašem programu je ta povezanost također naglašena pa me zanima na koji način uspješno povezati ta dva sektora i gdje je Cres dospio s tim planom?
Na Cresu poljoprivreda i turizam jesu povezani jer se najveći dio poljoprivrednih proizvoda proda kroz turistički sektor. Dakako da postoji još prostora za napredak budući da područje Grada Cresa u gotovo svim segmentima poljoprivredne proizvodnje bilježi deficit u odnosu na potražnju, pogotovo tijekom turističke sezone. Iz tog razloga cilj nam potaknuti povećanje razine poljoprivredne proizvodnje za što postoje odgovarajući kapaciteti. Uz unapređenje maslinarstva i ovčarstva, kao glavnih grana poljoprivredne proizvodnje na otoku, stavljanjem neiskorištenih maslinika i pašnjaka u funkciju, naročito veliku perspektivu ima proizvodnja voća i povrća kao i proizvodnja drugih poljoprivrednih kultura koje možda danas nisu toliko prisutne na otoku. Turistički sektor spreman je preuzeti i značajno veće količine poljoprivrednih proizvoda u odnosu na trenutnu proizvodnju. Zato kažem da se može proizvoditi i više, a sve plasirati u ugostiteljske i hotelske objekte, u kampove. Veseli me informacija da neki naši poljoprivredni proizvođači planiraju proširiti svoju proizvodnju upravo s tim ciljem – da postanu glavni dobavljači našim turističkim tvrtkama čime bi prestala potreba za uvozom hrane s kopna (barem onog dijela koji se ovdje može proizvesti).  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na koji način pristupiti turizmu na Cresu, a da nudi nešto više od susjednih mjesta i otoka?
Svatko tko upozna Cres zna da je on drugačiji od drugih otoka u okruženju. Prije svega zbog sačuvane prirode, što je jedna od dobrih posljedica naše nedovoljne razvijenosti i slabe izgradnje proteklih desetljeća, te velike raznolikosti krajolika. Na Cresu svatko može pronaći ponešto za sebe, od gostiju kojima su važne uređene plaže sa svim potrebnim sadržajem, preko ljubitelja zabačenih i teško pristupačnih uvala s plažama, do zaljubljenika u šetnje, planinarenja i otkrivanja prirodnih ljepota. Naša Turistička zajednica upravo je naručila projekt brendiranja i stvaranja zanimljive priče o Cresu pomoću koje ćemo ga bolje predstaviti gostima. Sada se nedovoljno prepoznaje  da je Cres otok netaknute prirode i bogate kulturne baštine i da je to vrijednost više koju nudimo u odnosu na konkurenciju. 

Maslinarstvo i ovčarstvo su tradicionalne i bitne djelatnosti za građane Cresa. Jeste li izradili poljoprivrednu strategiju Cresa?
Grad Cres je upravo donio Program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Cresa za razdoblje od 2015. do 2017. godine koji sadrži sedam mjera u sklopu kojih poljoprivrednici mogu ostvariti subvencioniranje. Odlučili smo se na poticanje poljoprivredne proizvodnje jer nam je jasan potencijal u ovoj grani gospodarstva. Iz tog razloga pokrenuli smo i izradu Strategije razvoja poljoprivrede krajem 2013. godine te bi tijekom ove godine trebala biti završena. Strategijom će biti obuhvaćene smjernice razvoja poljoprivrede u idućem razdoblju s ciljem povećanja broja profesionalnih poljoprivrednika. Danas je na creskom području registrirano više od 200 poljoprivrednih gospodarstva, a dominiraju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom dopunska djelatnost.Grad Cres je i kroz proteklih dvadesetak godina poduzimao niz mjera potrebnih za razvoj poljoprivrede u suradnji s Primorsko-goranskom županijom te creskim udrugama Ulika, Pramenka i Lesa te Poljoprivrednom zadrugom Cres. Posebno su značajne bile aktivnosti u razvoju maslinarstva i ovčarstva te je u proteklom razdoblju samo maslinarskih i ovčarskih puteva probijeno i osposobljeno preko četrdesetak kilometara, sufinancirale su se razne edukacije, poticao izlov alohtone divljači i slično. Zapošljavanje višeg stručnog suradnika poljoprivredne struke u gradskoj upravi, izrada Strategije i donošenje Plana poticajnih mjera samo su logičan nastavak i podizanje na jednu višu razinu našeg opredjeljenja da je poljoprivreda uz turizam jako važna gospodarska grana koja ima potencijala na našem otoku.

Jeste li počeli poticati cijenu vode?
Voda je posebna dragocjenost na otocima, a naša je sreća što na otoku Cresu postoji Vransko jezero koje bez problema može zadovoljiti potrebe cijelog cresko-lošinjskog arhipelaga. Grad Cres već godinama brine da voda svima na otoku bude dostupna pod jednakim uvjetima. Uspjeli smo dovesti vodovod i do Lubenica u kojima živi desetak žitelja, a još nam je ostalo nepokriven samo najsjeverniji dio otoka, Tramuntana.

Subvencionirana cijena vode

Cres je jedan od rijetkih hrvatskih otoka na kojem je voda iz vodovodne mreže dostupna gotovo svim žiteljima a razvijena vodovodna infrastruktura osnovni je preduvjet turističkog razvoja. Zasad je epokriven vodovodnom mrežom samo najsjeverniji dio otoka, Tramuntana. "Za sada se voda na Tramuntanu doprema cisternama, a Ministarstvo regionalnog razvoja subvencionira vodu kućanstvima kako bi je korisnici dobili po istoj cijeni kao ostali otočani. Grad Cres je odlučio subvencionirati i cijenu vode gospodarskim subjektima", kaže Kristijan Jurjako.