Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u petak se u organizaciji Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta održala godišnja Ekonomska konferencija čiji su glavni inicijatori i organizatori sami studenti.

Na konferenciji se govorilo o projekcijama rasta i razvoja kao i o očekivanim ekonomskim trendovima u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. O tim i sličnim temama govorili su cijenjeni stručnjaci s područja makroekonomije, financija i tržišnog natjecanja. Cilj ove konferencije je, kažu organizatori, da studenti steknu nova znanja od uglednih gostiju predavača koji se svakodnevno u stvarnom svijetu susreću s mnogim poslovnim problemima koje moraju anticipirati te riješiti dugoročnim strateškim planiranjem. Osim toga, cilj je potaknuti i razmjenu znanja te suradnju između svih studenata ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj, ali i šire kroz organiziranje radionica i okruglih stolova u sklopu konferencije.

Konferenciji su nazočili mnogi uvaženi gosti, pripadnici akademske i političke zajednice, mediji i oni najvažniji, sami studenti. Na samom početku otvaranja konferencije prisutnima se uvodnim govorom obratio dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, profesor Tonći Lazibat. Dekan se pohvalio time kako će zagrebački Ekonomski fakultet ove godine obilježiti svoju 92. godišnjicu postojanja. Na toj je visoko cijenjenoj obrazovnoj instituciji, od osnivanja pa sve do danas, diplomiralo oko 60.000 studenata, od čega 4.000 magistara znanosti te 650 doktora znanosti, kazao je Lazibat. Napomenuo je kako je zagrebački Ekonomski fakultet najstarija i najveća visokoškolska ekonomska institucija u Hrvatskoj, a svojim djelovanjem podupire i pomaže razvoj svih ostalih institucija i privatnih učilišta. Na samom fakultetu zaposleno je oko 360 djelatnika, od čega 200 doktora. Lazibat smatra kako u tome leži veliki potencijal, no zaključuje kako su najveći potencijal i bogatstvo ipak sami studenti.

Svečanom otvaranje ove konferencije nazočio je i predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović koji je prilikom svog govora održao i kratko predavanje o aktualnim pitanjima hrvatske gospodarske i političke scene, a osvrnuo se i na skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Predsjednik Josipović istaknuo je kako je trenutna gospodarska sitacija teška, a suočeni smo s mukotrpnom i ozbiljnom borbom za jačanje gospodarstva i poticanje investicija. Kao glavno pitanje ovih se dana nameće i pitanje europske budućnosti, kaže predsjednik. Naime, u mnogim se medijima nagađa o tome može li Hrvatska doista do kraja ispuniti zadaće koje joj je Europska unija nametnula?

Predsjednik je prokomentirao to da su se ovih dana oglasili političari iz nekih europskih zemalja koji govore o tome da Hrvatska nije spremna da postane članicom Europske unije pa je sasvim logično da su se onda i u hrvatskoj javnosti pojavile određene sumnje i pitanje o tome je li hrvatski put u EU ugrožen, kaže predsjednik. Navodi kako su stanje i stvarna situacija ipak nešto drukčiji od spekulacija u javnosti te napominje da su mediji i strani političari ipak malo pretjerali u nekim svojim ocjenama. Josipović kaže kako je posljednje objavljeno izvješće EU najpozitivnije dosad, a sve zadaće koje nam je na početku pregovora o članstvu Hrvatske u EU ta institiucija nametnula uspjeli smo svesti na svega  10 točaka.

Kratko je naveo područja na koje se te točke odnose, a prva od njih tiče se hrvatske brodogradnje. Predsjednik napominje kako je brodograditeljska industrija važna industrijska grana koja je zapala u velike probleme. Brodogradnja je nekad bila perjanica hrvatskog gospodarstva, a brojna poduzeća iz  tog segmenta danas su ovisna o državnoj pomoći, napominje. Privatizacija, restrukturiranje i, u najgorem scenariju, stečaj nameću se kao jedina prihvatljiva i moguća rješenja, kaže Josipović te dodaje kako je pitanje brodogradnje vrlo važno i trebamo ga riješiti, a iskreno se nada da ćemo pronaći partnere koji će biti spremni investirati u hrvatska brodogradilišta. Kao najvažnija po tom pitanju, Josipović spominje Brodosplit, 3. maj i Brodotrogir, hrvatska brodogradilišta koja se nalaze u najvećim problemima. Kaže kako je privatizacija Brodosplita u završnoj fazi, a u idućim se mjesecima očekuju i restrukturiranja ostalih brodogradilišta. Kazao je i kako se provodi privatizacijski model za 3. maj, dok je privatizacija Uljanika završena u srpnju.

Dotaknuvši se uvijek aktualne teme propadajućih brodogradilišta, predsjednik je uspio zaintrigirati okupljene studente i ostale prisutne goste koji su mu na tu temu postavili nekoliko pitanja. No predsjednik je o toj temi govorio vrlo rezervirano, uz argument kako nije pretjerano upoznat sa detaljima jer su mu u Vladi po tom pitanju dali samo šture informacije.

Druga od preostalih deset točaka koje bismo trebali riješiti prije ulaska u EU odnosi se na učinkovitost pravnog sustava te smanjenje broja zastarjelih predmeta. No predsjednik upozorava kako je ovaj problem prilično dubok, a njime bismo trebali baviti i nakon ulaska u Europsku uniju. U Hrvatskoj je bilo oko 2 milijuna neriješenih predmeta, kaže Josipović, a mnogi od njih stariji su od 5 i 10 godina, dok su neki predmeti stariji čak i od sudaca koji su ih rješavali, što je apsurdno, dodaje. Broj od 2 milijuna u razdoblju od 4 godine je smanjen pa danas imamo oko 750 tisuća neriješenih predmeta, navodi Josipović. Takvo stanje nije dobro, a problemi nisu samo administrativne, već i suštinske naravi, smatra predsjednik te dodaje kako bismo upravo zbog toga na tim problemima trebali raditi kontinuirano, i nakon ulaska u EU. Dodaje i da je predviđen cijeli niz mjera koje bi trebale riješiti broj neriješenih predmeta te ih svesti na minimum.

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

Sljedeće pitanje koje EU očekuje da riješimo je pitanje korupcije. Korupcija je rak društva, kaže predsjednik, i upravo iz tog razloga Europska unija je odlučna u svojim zahtjevima po tom pitanju te očekuje da Hrvatska u potpunosti iskorijeni korupciju iz svog društva.

Četvrta se točka opet odnosi na pravosuđe i neke nove zakone koje moramo donijeti, a konkretno  se tu misli na nove mjere o ovrsi, ističe predsjednik. Novi zakon o pristupu informacija i zakon o policiji isto su se tako našli na tapeti, kaže Josipović, pa treba donijeti neke podzakonske akte kako bi sve profunkcioniralo kako treba. Sedma se točka odnosi na odredbe Schengenskog sporazuma, odnosno sve mjere koje on podrazumijeva. Za rješavanje tih  pitanja (koridora, mostova, graničnih prijelaza) biti će nam potrebno oko 12 milijuna eura, navodi predsjednik, te dodaje kako je to prilično 'skup sport' no on se naprosto mora provesti. Očekuje kako će se do kraja godine zaposliti 406 novih graničnih policajaca. Ipak, po tom će se pitanju javiti problemi vezani uz pojedine vrste poslova, a konkretno tu misli na špediciju. Naime, špediteri će se nužno morati prilagoditi novim pravilima, kazao je predsjednik.

Kao jednu od preostalih točaka navodi i rješavanje migracijske politike. Naime, ulaskom u EU Hrvatska će morati definirati, ne samo drugačije granične kontrole, već i viziju razvoja društva. Spominje demografske probleme s kojima je Hrvatska suočena, a odnose se na pad nataliteta te sve veći udio stanovništva starijeg od 65 i više godina. No Josipović ističe kako Europsku uniju manje zanima naša unutarnja populacijska politika i demografski problemi, a više ih zanima migracijska politika i strategija njenog razvoja.

I posljednja od 10 točaka odnosi se na prevođenje pravne stečevine Europske unije. Preostalo je oko 144.000 stranice pravne stečevine koje treba prevesti kako bi ona bila dostupna građanima i poslovnim subjektima koji moraju biti upoznati sa pravnim okvirima unutar kojih mogu djelovati.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, predsjednik ističe kako je u našoj zemlji, ali i diljem zemalja EU, prisutan jedan paradoks na tržištu rada. Naime, velik je udio nezaposlenih mladih i visoko obrazovanih ljudi, pa ispada da su među najranjivijim skupinama u grupaciji nezaposlenih osoba upravo mladi i visokoobrazovani ljudi, što je sasvim nelogično, smatra. Nada se kako će mladi u Hrvatskoj, ulaskom u EU, dobiti nove prilike,  iako misli kako se situacija po tom pitanju na globalnoj razini ipak neće značajnije promijeniti.

Da bismo uvjerili Europsku uniju kako smo spremni za ulazak u tu instituciju, moramo ispuniti preostalih navedenih 10 točaka. Predsjednik zaključuje kako smo na pravom putu i vjeruje kako ćemo 1. srpnja 2013. doista postati punopravna članica Europske unije, osim ako se eventualno ne dogodi nešto 'strašno' što bi nas spriječilo ispunjenu tog dugoočekivanog cilja.