Tko je od domaćih poduzetnika zagrizao na nedavni poziv potpredsjednika Europske komisije Jyrkija Katainena da se uključe u tzv. Junckerov investicijski plan, još nema nikakvih informacija.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kažu kako još uvijek nedostaje više podataka o samim kriterijima za odabir projekata koji bi bili prihvatljivi, a nema ni smjernica za investiranje. Zbog toga se, ističu, u ovom trenutku ne može objaviti širi poziv na nacionalnoj razini za iskazivanje interesa za privatne projekte. "Moramo znati koja je ponuda na stolu i što se nudi tim projektima, kako ne bismo stvorili nerealna očekivanja", napominju iz ministarstva Branka Grčića, koji je već predstavio hrvatsku listu projekata za Junckerov plan, a koju sada čini 25 projekata, uglavnom JPP-a.

No, iz privatnog sektora, tvrdi Damir Novinić, šef Agencije za investicije i konkurentnost, projekata koji se mogu uključiti u ovu priču neće manjkati. Čim se iskristaliziraju svi tehnički detalji oko uvjeta pod kojima će se realizirati Junckerov plan, AIK će moći uputiti pozive na stotinjak adresa privatnog sektora koji ima spremne projekte i mogu biti zainteresirani za ovakav pristup povoljnijem kapitalu. Interes se očekuje prvenstveno od onih koji još nemaju zatvorene financijske konstrukcije za ulaganje.

Junckerov Europski fond za strateške investicije trebao bi se osnovati do ljeta, a zamišljen je da kroz garancije olakša pristup kreditu privatnim rizičnim projektima. Oko uključenja u ovaj projekt ni HGK zasad još nisu kontaktirale hrvatske tvrtke, a niti nadležne institucije koje izrađuju listu projekata. Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK, ističe da je, s obzirom da je plan tek nedavno i načelno predstavljen, rano davati procjene o očekivanim rezultatima. No, ističe da svaka dodatna potpora, pa i u vidu pokrivanja dijela rizika u provedbi projekata, može imati pozitivan efekt na podizanje konkurentnosti gospodarstva.