Od 1082 dužnika fizičkih osoba koje su pokrenule izvansudski postupak po Zakonu o stečaju potrošača (imaju 6307 vjerovnika) 774 ih je prijavilo obveze, dok su Finina savjetovališta za njih 725 izdala potvrdu o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, inače važnu za dužnike ako se odluče i na pokretanje stečaja potrošača.

Potvrdu je dobilo i još 15 dužnika – oni koji su sporazum sklopili s dijelom vjerovnika, pa je trenutačno ukupno 740 izdanih potvrda. A pokazuje se da je u RH zasad jedan dužnik sklopio sporazum sa svim vjerovnicima, za što postoji i zanimljiv razlog. "U predmetnom slučaju radilo se o tome da je potrošač imao samo jednog vjerovnika", na naš upit pojašnjavaju iz Fine. 

Zakonom je od početka 2016. omogućen stečaj nad imovinom fizičkih osoba sa svrhom da se poštenog potrošača oslobodi od obveza koje preostanu nakon unovčenja imovine i raspodjele sredstava vjerovnicima, a nakon razdoblja provjere ponašanja. No i izvansudski i sudski postupak pokazuju da zakonsku zaštitu traže samo dužnici koji nemaju imovine.  Kad je imovina neznatne vrijednosti, ili nije dovoljna ni za namirenje troškova postupka, uz ostale pretpostavke, zakon predviđa rješenje kojim se otvara i zatvara postupak, što se u praksi i zbiva.

Potvrđuju to i suci, kao i Stjepan Rakarec, jedan od dva povjerenika na raspolaganju za cijelu državu kad je riječ o imenovanju za razdoblje provjere ponašanja potrošača u trajanju od 5 godina. Rakarec kaže da dužnik bez imovine ne može sklopiti nagodbu u izvansudskom postupku.  "U sudskom postupku u 95% slučajeva dužnici su bez imovine: povjerenik sam za 50-ak potrošača od kojih su dvojica vlasnici imovine, i to 50-ak tisuća kn vrijednog zemljišta u Garešnici i Zagorju.

Većina je savjesnih, lošeg su zdravstvenog stanja, u životnoj dobi kad su teško zaposlivi i uglavnom primaju socijalnu pomoć te je za njih zakon – spas", kaže on dodajući da se ne očekuju stečajevi potrošača s imovinom, što je zanimljivo jer je poznato da ih nekoliko tisuća duguje milijarde kuna.  "Zakon je pisan u očekivanju da će biti imovine koja će se u stečaju prodati i vjerovnici namiriti te da će uz osiguranje minimalnih sredstava za život dužnika biti isplaćena i naknada povjereniku. Godišnje iznosi 2000 kn bruto, a čini se da će je platiti državni proračun", zaključuje Rakarec.