Taj trenutak "nepažnje" bio je dovoljno intrigantan da se opet počne s raspravama o tome je li moguća suradnja dvije najveće strane u Hrvatskoj, a u cilju osiguranja političke stabilnosti, očito prijeko potrebne Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija. Podsjetimo, Boris Lalovac, SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar financija, u petak je u emisiji HRT-a "U mreži prvog" neizravno pozvao na sklapanje velike koalicije između HDZ-a i SDP-a. Odgovarajući na pitanje voditeljice o tome kako prognozira rasplet aktualne političke situacije, Lalovac je rekao kako mu je jedino stalo da se situacija što prije stabilizira i riješi kako bi Hrvatska izbjegla skupo zaduživanje i daljnji pad kreditnog rejtinga.

"Ono što sigurno znam jest da bi investitori željeli da dvije najveće političke stranke, SDP i HDZ, koaliraju kako bi se stvorilo dugoročnije stabilno okružje, kao u Njemačkoj, gdje takva politika funkcionira. Jer i u slučaju novih izbora svoj dio glasova bi dobili Most i Živi zid, a koalicije SDP-a ili HDZ-a s njima bi bile nestabilne“, ustvrdio je tom prilikom Lalovac.

Berto Šalaj, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra, pak, da su sadašnja vodstva SDP-a i HDZ-a spremna još dugi niz godina voditi državu i uz teške ekonomske žrtve, ali bez namjere da sklope koaliciju.
"Milanović sasvim sigurno nije za tu opciju, kao ni Karamarko ili neki njegov nasljednik, jer smatram da ako Karamarko uskoro i ne bude čelnik HDZ-a, neće biti zamijenjen Plenkovićem, Stierom ili nekim drugim umjerenim liderom, nego možda još konzervativnijim čelnikom od Karamarka. Stoga, u takvoj konstelaciji snaga možda prođe još jedan ili dva izborna ciklusa prije negoli se u tim strankama počne ozbiljno raspravljati o mogućnosti suradnje na toj razini", rekao nam je Šalaj, ali je dodao kako je točno da taj proces može značajno ubrzati pogoršanje ekonomske situacije u zemlji, te preskupo zaduživanje.

"Međutim, ono što je bitno u tome jest što bi Milanović i njegova konkurencija u HDZ-u pristajali i na kamate od 10 posto sve dok se mogu isplaćivati mirovine i osiguravati lijekovi građanima, koliko god bila šteta na ostalim dijelovima gospodarstva i državnih financija. Tek kada isplata mirovina bude ugrožena, oni će početi razmišljati o zajedničkoj suradnji, ali i tada mislim da će ih morati pritiskati Europska komisija suspendiranjem sredstava iz EU fondova i političkim pritiscima da velikom koalicijom formiraju stabilnu vlast", rekao je Šalaj.