Iako se u njegov razvoj ulažu milijuni kuna, kontinentalni turizam u Hrvatskoj još je jako daleko od toga da ispuni potencijal o kojem se toliko priča.

I ovogodišnja statistika pokazuje da u broju ukupnih turističkih dolazaka u špici sezone kontinentalne županije, bez grada Zagreba, sudjeluju s tek 4 posto (481 tisuća). Na kontinentu je ove godine od siječnja do kraja kolovoza ostvareno manje od 1,5 posto od ukupnog broja noćenja, niti milijun, s tim da gotovo trećinu nosi samo jedna, Karlovačka županija. Istodobno, u razvoj turizma na kontinentu u ovoj će godini kroz nekoliko programa potpore bit će uloženo oko 18 milijuna kuna, oko 7,2 milijuna kuna iz proračuna Hrvatske turističke zajednice, 2,9 milijuna kuna iz Ministarstva turizma za projekte, a ostalo se tek očekuje iz Fonda za razvoj turizma kroz natječaj koji je u tijeku (prošle su godine kontinentalne županije kroz Fond dobile 7,6 milijuna kuna).

U HTZ-u ističu velik potencijal kontinentalnog turizma, pogotovo za produljenje sezone.  "Očekujemo da će naše potpore, uz dodatna ulaganja samih subjekata, rezultirati jačem turističkom prometu, povećanjem potrošnje, a samim time i povećanjem ukupnih prihoda", kazao je direktor HTZ-a Ratomir Ivičić. Analitičari kažu da su za razvoj turističke ponude potrebna znatno veća ulaganja u infrastrukturu koja, ali i da se potporama treba pristupiti drukčije, jačim podupiranjem samog poduzetništva, boljom suradnjom s lokalnim strukturama, umrežavanjem te snažnijim marketingom. Miroslav Dragičević iz konzultantske kuće Horwath HTL ističe da se na kontinentu može očekivati organski rast, no smatra da većih pomaka i korištenja potencijala ne može biti bez značajnih financijskih ulaganja, pogotovo u nekim segmentima turizma.

 "Primjerice, potencijal je u razvoju termalnog turizma, i tu postoje kvalitetni projekti poput Daruvarskih, Varaždinskih, Krapinskih toplica. Međutim, termalni turizam to ne može realizirati bez dodatnog vanjskog izvora financiranja infrastrukture koja će biti generator razvoja, bilo kroz bespovratna sredstva EU, bilo kroz programe države", kaže Dragičević te podsjeća na napore Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja na izradi akcijskog plana za razvoj zdravstvenog turizma. Napominje također da gradnje hotela na kontinentu, pa i razvoja city break turizma nema bez razvoja domaćeg tržišta, dok je za međunarodno tržište ponuda nedovoljno razvijena.  

"Poznato je da je city turizam ovisi o biznisu, a u Hrvatskoj nema dovoljno biznisa da bi se približio kontinentalnim gradovima. Pomaka ima u ruralnom turizmu, u kojem se očekuje organski rast", kaže Dragičević. Josipa Jutt Ferlan, predavačica Osnova marketinga na veleučilištu Vern i direktorica hotela DoubleTree by Hilton Zagreb, ističe da marketing znači znatno više od potpora za oglašavanje.

"Marketing je dio investicijskog procesa i povrat u njegovo ulaganje mora biti jasno definiran. Oglašavanje je samo jedan dio marketinga koji može biti zastupljen u većoj ili manjoj mjeri. Primjerice, ako imate izvrstan odnos s medijima, manje ulažete u oglašavanje, a dobivate na vidljivosti u medijskom prostoru. Ako želimo osmisliti novi proizvod ili uslugu, moramo napraviti tržišno istraživanje, moramo stvoriti potrebu za tim proizvodom i moramo jasno komunicirati koje želje naših kupaca zadovoljavamo tim proizvodom ili uslugom. Ako radite i najkvalitetniji proizvod na tržištu, a o njemu nitko ništa ne zna, puno dulje će vam trebati za tržišno pozicioniranje", objašnjava Jutt Ferlan.