Nakon hotelijera i ugostitelja koji su zbog gubitka povlaštene stope PDV-a za ugostiteljske usluge pomoć potražili kod ministra turizma, na noge su se digli i kulturnjaci, ali oni malo više zbog promjena u oporezivanju dohodaka.

No, ministrica Nina Obuljen Koržinek razborito se klonila ishitrenih ocjena na kuknjavu zbog toga što će se na autorske i honorare za umjetnička djela ubuduće plaćati mirovinski i socijalni doprinosi, iako po upola manjim stopama (10 i 7,5%). "Prvo treba vidjeti točne izračune koliko će se cijeli paket mjera u okviru reforme odraziti na hrvatsku kulturu", poručila im je. Većina reakcija na promjene u PDV-u i oporezivanju dohodaka i tretmana raznih kategorija tzv. drugog dohotka, uključujući i njegovo pribrajanje u godišnjem obračunu poreza odražava parcijalne poglede interesnih skupina. Potvrđuje i teze bihevioralnih ekonomista da gubitak pogađa pojedinca gotovo dvostruko više nego što ga jednaki dobitak veseli. To očito vrijedi i za privilegije.

Porezna stručnjakinja Marija Zuber ističe kako je radna skupina "primarno polazila od težnje da se izjednači fiskalno opterećenje zarada iz različitih pravnih izvora rada". Sada imamo ogroman nesrazmjer: na neto primitak od 100 raspon fiskalne obveze seže od samo 14 pa do 100. Ubuduće će prvi plaćati više nego sada, a drugi manje. No, uz ostale promjene u sustavu poreza na dohodak (veći osnovni odbitak i odbitci za djecu, niže stope, viši razredi) na kraju će samo mali broj dohodovno (naj)bogatijih koji su značajne iznose ostvarivali kroz fiskalno privilegirane oblike dodatih zarada stvarno biti "na gubitku". Promjene vezane uz pojedine kategorije drugog dohotka ne odnose se na umjetnike, novinare i sportaše koji su po toj osnovi prijavljeni kao osiguranici.

Osobe koje ostvaruju autorske honorare, primitke od sportskih aktivnosti, umjetničke honorare, koje po ugovoru o djelu rade uz mirovinu (što nije dozvoljeno za poslove s obilježjem radnog odnosa) izgubit će dio privilegija u poreznom tretmanu tih zarada. Razlike se, dakle, ne anuliraju, samo se donekle smanjuju, ističe Zuber. Podsjeća i da primici koji se isplaćuju izvan formalnih statusnih oblika socijalnog osiguranja imaju trend rasta. Lani je npr. primitak od drugog dohotka ostvarilo 362 tisuće osoba ili 28 tisuća više nego godinu prije (55.827 kroz autorske naknade, 12.470 kroz umjetničke honorare, 15.352 kroz članstva umirovljenika u NO-ima i sl.).

I isplaćeni bruto primici od drugog dohotka bilježe rast; u 2015. su bili gotovo 3,8 milijardi kuna, a po toj osnovi država je prihodovala oko 800 milijuna. "Tržište rada se mijenja, raste ponuda i potražnja za povremenim angažmanima. Velik broj tih osoba ima statusno osiguranje po osnovi radnog odnosa, ali im primici 'bježe' u zonu fiskalno manjeg opterećenja", isitče Zuber. Želi li se otvoriti vrata za rasterećenje svih zarada, ali i sustav učiniti pravednijim, očito je nužno širiti osnovicu na koju se plaćaju doprinosi.