Patologija je potpuno zapostavljena u privatnom sektoru, isključivo se veže za rad u bolnicama i na Medicinskom fakultetu, a javni bolnički sustav pretrpan je pacijentima. Zašto onda privatnicima ne omogućiti da ga rasterete od materijala koji mu na obradu dolaze iz privatnih poliklinika? Posao se tako može odraditi efikasnije i dinamičnije, kaže nam Goran Koščec, inženjer kemije i poduzetnik, čija tvrtka Tamiko Instruments za prodaju laboratorijskih instrumenata s područja patologije, citologije, histologije i mikrobiologije u Zagrebu posluje već više od tri desetljeća.

Preklani je učinio korak dalje i otvorio PHD Lab, vlastiti i, kako kaže, zasad jedini privatni laboratorij za patohistološku dijagnostiku na domaćem tržištu. Prihodi te tvrtke prošle su godine iznosili 300 tisuća eura, a ove godine želi ih povećati za najmanje 50 posto, istaknuo je.

“Poslujemo po B2B modelu, kao posrednik između klinike i pacijenta. Počeli smo s jednim patologom i dva tehničara, a danas brojimo 11 zaposlenih. S profesorom Fabijanom Kneževićem formirao sam stručni tim, a moj prijatelj Boris Sruk koji je financijski savjetnik i također u zdravstvenom biznisu, pomogao mi je izraditi poslovni plan kojim sam uspio financirati ideju. Zasad surađujemo s više od 50 privatnih zdravstvenih ustanova, a neke od najvećih među njima su specijalne bolnice Sv. Katarina i Primamed te poliklinike Amruševa, Arista i Croatia”, rekao je Koščec.

Počeli skromno

Njegov laboratorij, smješten na Trnju, strateški je pozicioniran, govori nam u polušali. “Na potezu od dva kilometra posluje 15-ak klinika s kojima surađujemo, tako da naš vozač već dobro poznaje rutu kojom ide kad ujutro prikuplja uzorke.”

Kada je htio podići kredit da pokrene posao, bankari su ga gledali pomalo u čudu, sve dok im nije pojasnio da se patologija ustvari ne bavi “mrtvacima”, priča nam. “Kad sam im predstavio elaborat, nisu znali o čemu je riječ. Kad netko čuje riječ patologija, prvo mu na pamet padnu mrtvi ljudi, no zapravo se radi o pravovremenoj i preciznoj dijagnostici koja može spriječiti razvoj neke bolesti”, pojasnio je Koščec.

U dvije godine poslovanja, njegova je tvrtka izdala deset tisuća nalaza, što je pacijentima uštedjelo “100 tisuća dana čekanja”, napomenuo je pa dodao da to ne bi bilo moguće bez dobro uigranog tima stručnjaka.

“U ovoj branši vrlo je bitno koliko je vremena prošlo otkad si nešto detektirao. Nije za sve karcinome isto jesu li dijagnosticirani za deset, odnosno mjesec dana “, rekao je Koščec. Prisjetio se i skromnih početaka. “U rad smo krenuli s jednom poliklinikom i osam uzoraka, a još tada tehničari Nicole i Matija na posao su znali dolaziti s omiljenom knjigom jer su se dosađivali. Kad smo tek počeli, samostalno sam obilazio klinike, priskrbljivao i razvozio uzorke na analizu.”

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Cilj je pojačati tim

Da bi se patološki laboratorij opremio kvalitetnom opremom, treba izdvojiti od 200 do 350 tisuća eura, kaže Koščec. “Što je aparatura bolja, stručnjacima je lakše obavljati posao. Najskuplji aparat pritom je digitalni skener koji omogućava pretvaranje preparata u digitalnu sliku, a koja se onda može čitati, to jest gledati putem ekrana umjesto analogno putem mikroskopa.

Takav uređaj ima komparativnih prednosti, no neki patolozi ipak preferiraju posao obavljati analogno. Ipak, digitalna patologija olakšava im pristup slici, i sve im klikom miša čini dostupno na jednome mjestu. Nekada je uzorke trebalo izvući iz fizičke arhive, dočim bi se slučajno zamuljao identifikacijski broj preparata, no u našem laboratoriju sve je digitalizirano, barkodirano i lako sljedivo. Usto, tako je puno jednostavnije povezati sve dijelove radnog procesa”, istaknuo je.

Koščec, pionir među hrvatskim poduzetnicima u ovoj niši, javnobolnički sustav, kaže, ne smatra konkurencijom. “Javni zdravstveni sustav u ovom je slučaju kamion koji pored nas vozi po autocesti – a mi smo limuzina. Ne ometamo se međusobno, no koristimo istu prometnicu. Trenutačno, jedini se na našem tržištu privatno bavim patologijom, što ne znači da nas se uskoro neće pojaviti još”, predočio je slikovito.

Prije negoli je pokrenuo vlastiti biznis primjerima dobre prakse inspirirao se putujući po Europi. “Kao uzor poslužila mi je Biopticka, najveći privatni patološki laboratorij u Češkoj, ali i uopće u Europi, čak tri do četiri puta veći od Zavoda za patologiju i citologiju KBC-a Zagreb. Ondje se obradi više patološkog materijala negoli u bilo kojoj bolnici u Hrvatskoj”, napomenuo je Koščec.

U trećoj godini poslovanja cilj mu je pojačati tim, a kako bi mogao zadovoljiti rastuće tržišne potrebe. “Uvijek mi je bilo važno imati veći tim, negoli pribaviti veću količinu materijala za obradu. Ako se novi klijent interesira za suradnju, važno je da budeš spreman i da odmah možeš krenuti u obavljanje posla, a ne da mu kažeš: javite nam se za dva mjeseca kada dobijemo novog zaposlenika”, pojasnio je.

Suradnju s poliklinikama najprije je započeo po Zagrebu, a zatim je proširio po cijeloj Hrvatskoj. “Radimo mnogo s poliklinikama u Dalmaciji, Primorju i Istri, a želja nam je ojačati poslovanje u Slavoniji, na sjeveru zemlje. U Hrvatskoj trenutačno posluje od 250 do 300 klinika koje imaju potrebu za našim uslugama”, procijenio je Koščec, ocijenivši kako u njegovu poslu ključnu ulogu ne igra marketing, već dobre preporuke liječnika, zaključio je. Glede prekogranične poslovne suradnje, mjerka slovensko tržište, otkrio nam je.

’Mala bolnica’

“Neke klijente bilo je teško pridobiti jer je spona između patologa i kliničara, recimo, kirurga, vrlo snažna i gradi se desetljećima. Ako jedan kirurg ima povjerenje u nekog patologa, moraš mu dokazati da će tvoj patolog biti jednako dobar i kvalitetan kao i onaj s kojim je navikao surađivati. Ponosan sam što imamo vrhunske patologe i što od nas nije otišao nijedan klijent koji nam je dosad dao povjerenje.

Da nismo kvalitetni i efikasni dosad bismo se raspali jer deset tisuća nalaza nije malo, a pogreška u našem poslu znači ljudski život, bolest – i ne smije se dogoditi. Biopsije su nešto što se izvadi jedanput i ako taj materijal nestane, ako se, recimo, izgubi, što se dosad nikad nije dogodilo, pacijent neće znati što mu je, a ti mu nećeš moći detektirati bolest koja je potencijalno izlječiva”, rekao je Koščec.

Dežurstava i smjenskog, kao ni rada vikendom u PHD Labu nema, radi se pet dana u tjednu od sedam ujutro do tri popodne, kaže nam Koščec. “Od ukupnih mjesečnih troškova, najveći udio zauzimaju plaće zaposlenih. Na sreću, zdravstveni su radnici sve bolje plaćeni jer zbilja zaslužuju sve što dobiju, ako ne i više od toga. Svaki novac uložen u liječnika i tehničara je zlata vrijedan”, zaključio je Koščec.