Politiku oslanjanja na javna poduzeća u pokretanju ulaganja i razvoja Vlada još intenzivnije najavljuje za ovu godinu, premda, kako pokazuju prvi preliminarni podaci za 2013., ni lanjske ambiciozne najave u tom pogledu nisu ispunjene.

Štoviše, podaci koje je potredsjednik Branko Grčić iznio na jučerašnjem sastanku gospodarskog tima Vlade s čelnim ljudima u 19 javnih poduzeća, govore da je u odnosu na zacrtane planove ostvaren podbačaj od gotovo tri milijarde kuna. Planirane stavke za 2013. postavljene su na 13,24 milijarde kuna, no realizirano je 10,55 milijardi kuna ulaganja, za 20 posto manje. Realizirana ulaganja čak su manja i nego rezultat iz 2012., i to za oko 5 posto. Tada je javni sektor realizirao 11,08 milijardi kuna ulaganja. Jedini koji su se iskazali u ostvarenju planova i premašili zacrtane brojke su Plinacro i HAC, dok je apsolutni podbačaj bilježi HŽ Putnički prijevoz, koji je realizirao tek 17 posto plana.

No, za ovu godinu planove javna poduzeća postavljaju ipak nešto niže, na 12,4 milijarde kuna, s time da potredsjednik Grčić ne skriva da pri tom najviše računa da će se javna poduzeća u zatvaranju financijskih konstrukcija oslanjati na novac iz EU fondova. Drugim riječima, već sad je diskutabilna koliko će se od ovogodišnjih planova realizirati. Prema prvim podacima u 2013. su prihodi 20 najvećih javnih tvrtki rasli za 3,1 posto, te su iznosili oko 30 milijardi kuna, dok su rashodi pali s gotovo 32 milijarde iz 2012. na 30,7 milijardi kuna. Dobit je, pak, povećana za 126 posto, najviše zahvaljujući HEP-u, te je sa 670 midlijuna kuna iz 2012 skočila na 1,5 milijardu, dok je istodobno gubitak pao s 1,5 milijardi na 670 millijuna kuna. Neto dobit 20 najvećih javnih tvrtki je po vladinoj prvoj računici gotovo u potpunosti pokrila neto gubitke. Inače potpredsjednik Vlade procijenio i da se dobit svih tvrtki u kojima država ima vlasništvo u 2013. popela na 1,8 do 2 milijarde kuna, s time da u toj kalkulaciji nije uključena i dobit Ine. No, kolika će dobit na koncu biti i povučena u državni proračun, sam potpredsjednik Grčić kaže da se još ne može precizirati, te da će uvelike ovisiti i o odlukama skupština društava.  

Energetika s HEP-om nosi najveći dio neto dobiti, a od njih se očekuju i velike investicije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak za svibanj najavljuje natječaj za Plomin, te za gradnju Termoelektrane i toplane Osijek. Vrdoljak vjeruje da će restrukturiranje HEP-a i ostalih poduzeća u sektoru koji vodi pomoći u lakšem i jeftinijem zaduživanju kojim će se financirati najavljene investicije. "Ne treba zaboraviti da će se u travnju otvoriti natječaj za eksploataciju Jadrana, što će u 2015. donijeti desetke milijuna eura investicija, poručio je. "Nitko nije za sva vremena. Ako ne ispuni planove i ne može pratiti tempo, morat će otići", poručio je na kraju Grčić čelnicima javnih poduzeća.