Uoči početka pregovora s Vladom o temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za zaposlene u javnim službama njihovi sindikati nagovijestili su da u taj proces ulaze sa zahtjevom 15-postotnog povećanja plaća. Prema njihovim računicama, tolika je razlika, odnosno zaostatak prosječnih plaća u javnim službama u odnosu na ostatak gospodarstva. Na konferenciji za medije sindikalisti su podcrtali i da tih 15% zapravo predstavlja tek vraćanje onoga čega su se zbog krize svojedobno privremeno odrekle (sporazum iz 2009. o 6-postotnom smanjenju osnovice) ili im je “oteto” uredbama iz vremena Milanovićeve vlade. Sindikalni čelnici, izgleda, prilično nabrušeni čekaju konačni početak pregovora o TKU, a izrazili su i sumnju da je Vlada s tim dosad namjerno otezala dovodeći pregovarački proces u “cajtnot”.

“Prebrojavanje članova sindikata za pregovore obavljeno je još u svibnju, a Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata jeveć potkraj rujna uspjelo to i utvrditi i potvrditi rješenjem. Rješenje su, doduše, donijeli 19. rujna, ali im je od zgrade Ministarstva rada do sindikata trebalo 10 dana”, rekao je Branimir Mihalinec, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Podsjećajući kako pregovori o TKU moraju završiti dokraja listopada, rekao je kako od Vlade očekuju da već danas pošalje poziv za njihov početak jer je malo vremena za usuglašavanje oko reguliranja prava zaposlenih, kao i plaća od 2018. do 2020. odnosno do kraja mandata ove vlade. Uporno ponavljaju da plaće zaposlenih u javnim službama sve više zaostaju te da su one od 2009. de facto bile zamrznute, sve do “nekih malih povećanja ove godine”.

Glavni ekonomist Matice hrvatskih sindikata Matija Kroflin pozvao se na nalaze analize Europske konfederacije sindikata, prema kojoj su plaće u Hrvatskoj u odnosu na ostale tranzicijske zemlje najviše zaostale rastom. Podsjetio je i da je prilikom potpisivanja sporazuma s Vladom 2009. ustanovljen odnos cijene rada (što ne uključuje samo plaće) u javnim i državnim službama u odnosu na ostatak ekonomije, prema kojemu je prosječna plaća u javnim službama bila na razini 95% one u privredi, a od tada se zaostajanje povećalo na spomenutih 15,2 posto.

Čelnici sindikata ne pristaju na dilemu ima li novca; za njih je to pitanje prioriteta Vlade. Nedavno dizanje tzv. povlaštenih mirovina većih od 5000 kuna i odluka o ulaganjima u vojne zrakoplove danas im je argument za kojim potežu braneći svoje zahtjeve.

Tako je Kroflin naveo i kako je prosječna braniteljska mirovina u srpnju bila 87% prosječne plaće ili 226% prosječne “obične” mirovine.