Nakon odluke Ukrajine o obustavi tranzita nafte ruskog Lukoila naftovodom Družba prema Mađarskoj i Slovačkoj, iz Hrvatske je vladama tih dviju zemalja i Europskoj komisiji odaslana poruka o spremnosti da se preko Jadranskog naftovoda omogući transport više od 14 milijuna tona nafte u njihove rafinerije. Janaf je spreman pregovarati s MOL-om o prometu i osiguranju energetske sigurnosti u izmijenjenim uvjetima, naglasio je premijer Andrej Plenković.

A dok su u naftnom poslovanju iz kompanije unatrag dvadesetak dana izvijestili o dva nova ugovora o skladištenju nafte (s Petraco Oil Company i ENI Trade), prošli tjedan objavljena je i druga akvizicija u području obnovljivih izvora energije (OIE) u dva mjeseca.

Dio je to strateškog plana i zelene tranzicije Janafa koji u sferi OIE ima daleko veće ambicije koje uz razvoj projekata na vlastitim lokacijama uključuje i preuzimanja. Nakon kupnje projekta ulaganja u sunčanu elektranu u Vođincima nedaleko Vinkovaca preuzeo je potkraj srpnja i tvrtku Prudens Consilium u čijem je vlasništvu već operativna sunčana elektrana Bulinac kod Bjelovara.

Dok je elektrana u Vođincima u fazi početka gradnje, ali s ishođenim svim građevinskim dozvolama te se računa da će po puštanju u rad koje je predviđeno početkom ožujka iduće godine imati instaliranu snagu 14,28 MW i priključnu snagu 9,99 MW, Bulinac ima instaliranu snagu 5,18 MW i aktivan je već od lani. Većinski vlasnik projektne tvrtke je sa 70-ak posto udjela protekle tri godine bilo zagrebačko društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima Maverick Wealth Management.

U Janafu ne navode vrijednosti dviju akvizicija. Na naš upit o najnovijoj, kao i o daljnjim planovima kažu tek da osim izgradnje sunčanih elektrana na svojim lokacijama trenutno razmatraju ili su u različitim fazama postupka pregovora za više greenfield i zrelih projekata s područja OIE.

Tehnologije budućnosti
Podsjećaju pritom da su kao značajan čimbenik za zelenu tranziciju u hrvatskom energetskom sektoru donijeli Strategiju tranzicije i razvoja za razdoblje od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. koja određuje prioritete diverzifikacije poslovanja i usmjerava razvoj kompanije u održive projekte i tehnologije budućnosti.

“Proces diverzifikacije poslovanja prema OIE provodi se kako bi u budućnosti Janaf stekao značajan udio na hrvatskom tržištu električne energije, uz značajne prihode koje će donositi upravo obnovljivi izvori energije”, ističu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U tom smislu kompanija je već napravila iskorak u realizaciji projekata integriranih sunčanih elektrana na Janafovim terminalima. Riječ je o integriranim sunčanim elektranama na Terminalu Sisak (puštene u rad u srpnju 2021. godine i snage 30 kW), Terminalu Žitnjak (puštene u rad u prosincu 2020. godine snage 90 kW) i Terminalu Omišalj (operativne od lanjskog svibnja, snage 30 kW).

Sva proizvedena energija utrošena je za vlastitu potrošnju, navode iz Uprave kompanije na čelu sa Stjepanom Adanićem. Dodaju i da su u pripremi i neintegrirane sunčane elektrane na terminalima u Slavonskom Brodu (snage 2,3 MW), zatim u Omišlju (850 kW) i na Žitnjaku u Zagrebu (1 MW).

Potencijal za ulaganja u projekte “Janafa budućnosti”, što u području OIE uz solare uključuje i vjetar i geoterme, svakako je velik. U rezultatski rekordnoj 2023. investicije su iznosile 20 milijuna eura, a na 153 milijuna eura ukupnih konsolidiranih prihoda (što je gotovo 29 posto više nego godinu prije) iskazala je 63,4 milijuna eura dobiti (+27%).

U prvom polugodištu ove godine ostvareni su nešto manji prihodi i dobit nego u istom lanjskom razdoblju, ali financijski položaj Janafa i dalje je snažan. Uz nisku razinu duga, keš pozicije su mu i uz znatno smanjenje u odnosu na kraj prošle godine (s golemih 125 milijuna eura na stavci novca i novčanih ekvivalenata) i dalje značajne; krajem lipnja premašivale su 25 milijuna eura.

Koči razvoj država
Inače, u solarni sektor se i na europskoj razini trenutačno ulaže više novca nego u bilo koju drugu tehnologiju koja proizvodi struju pa ni na domaćem tržištu danas ne manjka interesa za projekte sunčanih elektrana. Poznavatelji stanja u tom biznisu reći će kako su među njima npr. i HEP, ENNA Grupa, Končar. No, “zrelih” odnosno gotovih projekata je malo.

Jedan od problema koji u tom kontekstu koči provedbu goleme vrijednosti projekata pa ga i akteri gotovo neizostavno ističu je to što se još uvijek čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) konačno donese odluku o visini naknade za priključenje na mrežu.

To je, tvrde upućeni, trebalo biti riješeno još krajem prošle godine. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić na lipanjskim je Danima OIE najavio da će HERA najkasnije do kraja srpnja konačno donijeti cijenu te naknade za priključenje.

I srpanj je prošao, ali odluke o naknadi vezanoj uz ključnu infrastrukturu s kojom bi teret pokrivanja njezina troška zbog strateškog značaja ponajprije trebala preuzeti država, još nema. Prema procjenama iznesenim na tom skupu rečeno je, uz ostalo, kako bi do 2030. Hrvatska mogla imati oko osam GW kapaciteta za proizvodnju električne energije s predznakom “obnovljivo”.