Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nije održao obećanje od 13. lipnja, novi zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dao na javnu raspravu iako je najavio da će to učiniti do kraja tog mjeseca. Malo je izgledno da će ministar u zadanu roku realizirati i svoj drugi veliki projekt: najavio je, naime, kako će za godinu dana sadašnji fond oranica povećati čak za milijun hektara privodeći svrsi zapušteno zemljište iz portfelja države.

Jakovina je zaključio da prethodnici nisu dobro odradili zadaću, i u vezi sa zakonom o zemljištu i u vezi sa zakorovljenim hektarima, koji mogu biti uključeni u poljoprivrednu proizvodnju. Odlučio je, ustvrdio je novinarima, provesti reformske zahvate radi okrupnjavanja parcela i povećanja obradivih poljoprivrednih površina. Umjesto da žurno sve snage u Ministarstvu odmah stavi u petu brzinu, Jakovina je, stječe se takav dojam, zapravo zategnuo ručnu kočnicu. U siječnju je uredbom zabranio prodaju preostalih oranica u vlasništvu države. Novi model bit će, odlučio je, samo zakup. Obvezu raspodjele državne zemlje poljoprivrednicima još 2001. dobila je lokalna uprava, no zakazala je u provedbi, pa se i danas ne zna tko i kako koristi 53 posto ili 291.447 hektara. Ministrova zabrana traje već šesti mjesec, farmeri vape za zemljom, međutim ostaju bez odgovora kada i kako mogu u zakup dobiti hektare kojima bi povećali konkurentnost svojih gospodarstava. Nastavi li ministar ovakvim tempom s raspodjelom državnih oranica, već sada se može ocijeniti da milijun obećanih hektara neće biti u funkciji ni u idućih nekoliko godina, a kamoli u najavljenom roku u ljeto 2013. Doznavši tek iz medija što donosi novi zakonski okvir o poljoprivrednom zemljištu, nastala je uzbuna među poljoprivrednicima. Novopredloženi zakon u Poljoprivrednoj komori i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju negativno. Od ministra traže ozbiljnu doradu prijedloga jer ponuđena rješenja su dvojbena, nedorečena, problematična… Zasut kritikama ministar Jakovina šuti, nema ni obećane javne rasprave o novom zakonu ni davanja državnih oranica u zakup, a vrijeme neumoljivo curi. Za manje od godine dana (ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU) broj korištenih hektara poljoprivrednim gospodarstvima postaje “ključ” za obračun prava na isplatu potpora. Iako je Europskoj komisiji prijavljeno da raspolažemo sa 2,59 milijuna hektara, potpore je odobrila za 750.000 ha oranica i 50.000 ha pašnjaka.

Tadašnji ministar Petar Čobanković pravdao se da veće površine nismo izborili jer nisu ni bile obrađene. Kvalitetan zakon i privođenje svrsi što većih površina danas zakorovljenog zemljišta (iako se s uključivanjem novih hektara za krajnje korisnike nakon 2013. smanjuje iznos izravnih potpora) temelji su neke buduće strategije o agraru koja bi konačno morala staviti u punu funkciju golemi, danas nekorišteni potencijal. Da je ministrov prijedlog zakona više loš nego što je prihvatljiv misle i u Croatiastočaru. S obzirom na kratak rok do ulaska u EU, opominje direktor Branko Bobetić, nužno je što prije postići konsenzus politike, gospodarstva i asocijacija povezanih s agrarom kako bi se poljoprivredno zemljište konačno stavilo u fokus jer upravo ono uvelike određuje kakva će biti budućnost nacionalnog agrara. Vlada na tom konsenzusu, upozorava, mora žurno izraditi program prioriteta i konkretizirati mjere za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava kako bi se ojačala njihova konkurentnost. Stočarstvo je, opominje, sektor broj jedan kojemu treba dati najviše od neraspoređenoga državnog zemljišta. Posebno apostrofira govedarstvo koje je zbog proizvodnje mlijeka i mesa najveći multiplikator nove vrijednosti u agraru. EU je, podsjeća, govedarstvo već proglasio ranjivim sektorom za koji će od 2013. do 2020. osigurati dodatne potpore, namjerava snažnije podržati mlade farmere, koji se odluče dugoročnije baviti govedarstvom. Hrvatska, ističe, ima goleme predispozicije za govedarstvo, a kako europskom tržištu nedostaju milijuni tona govedine, plasman nije upitan. Kod svinjogojstva, sugerira, prednost trebaju dobiti farme s proizvodnjom odojaka, što je danas najslabija točka koju skupo plaćamo golemim uvozom grla za tov.

Iskustvo drugih

Što su radili Mađari i Poljaci
Europska komisija članicama odobrava subvencioniranje konkretnih projekata koji podupiru razvoj agrara. Branko Bobetić navodi iskustvo Mađarske i Poljske. Mađari su sufinancirali kamate na kredite za kupnju zemljišta gospodarstvima do 300 ha te vinarima s dva hektara vinograda, a Poljska je podržala okrupnjavanje 24.000 gospodarstava s manje od 300 ha. U Hrvatskoj se o takvu projektu i ne razmišlja, a kamoli da je već završen, no i te kako je potreban jer je prosječan posjed danas manji od pet hektara.