Prije sedam dana 700 posto nam je naraslo opterećenje za obnovljive izvore. U kojoj je još zemlji to moguće?! Ne možemo planirati poslovanje, požalio se Bernard Jakelić iz HUP­-a na 15. Financijskom doručku Splitske banke koji je tematizirao aktualnu krizu i buduće trendove u 2014. Gnjevan na prekonoćno mijenjanje propisa i nameta, Jakelić je istaknuo kako je nedopustivo da jedan ministar dođe na Vladu i predloži novi porez za kojeg pola Vlade ne zna.

• Jakelić se obrušio na Vladu: Vozite 100 na sat, stisnite kočnicu!

Ne tražimo rekonstrukciju Vlade, nismo politička organizacija. Ali ako se nešto dobro ne radi, te ljude treba zarotirati ili nešto raditi drukčije, ­ poručio je HUP­-ovac.

Promjene cijena 

Na neočekivane izmjene cijena požalila se i Dora Profazić, vlasnica Poliklinike Profazić. ­ Na znam hoće li u pet minuta cijene biti promijenjene 50 posto, a radimo sa stranim tvrtkama koje imaju stabilne cijene i plaćamo stručnjake kojima isto tako ne možemo mijenjati plaće ­ kaže poduzetnica. S druge strane, otkriva da im dolaze poduzetnici iz Amerike i drugih stranih zemalja na sistematske preglede koje plaćaju za njih "bagatelnih" 200 kuna, a dobivaju razinu usluge koja je bitno iznad one koju imaju u svojima zemljama. Kad su posrijedi gospodarske prognoze, mišljenja u "makroekonomskom dvoboju" Zdeslava Šantića iz Splitske banke i neovisnog analitičara Ante Babića ovaj su put bila podijeljena u nekoliko segmenata. Dok Babić vjeruje u preokret trenda u 2014., Šantić je pesimističan.

Rast u drugoj polovici 2014. 

Moja prognoza je zamjena minusa plusom u drugoj polovici 2014. Otvoreni su nam tokovi trgovanja s EU, Njemačka raste oko dva posto, kao i SAD i Europska unija, što će se preliti i na nas ­ optimistično je najavio Babić, no priznao je da se "osjeća kao svizac koji treba predvidjeti vrijeme". Šantić podsjeća na vrlo nisku bazu koju imamo te jedinu mogućnost za pozitivne stope vidi u kapitalnim investicijama, gdje također treba biti oprezan, jer bi se  povlačenje makroekonomskih stimulansa u SAD­-u moglo odraziti i na razduživanje korporativnog sektora. Računa i na jaču fiskalnu prilagodbu. Prognozira pad BDP­-a za 0,5 posto u 2014.

Inflatorni udar ne očekuje nijedan od njih. Babić smatra kako nam EU donosi puno mogućnosti da sami radimo "arbitražu cijena", primjerice, odlaskom u Graz za što više ne moramo otvarati prtljažnike. Vjeruje da bi inflacija mogla biti i niža, dok Šantić očekuje zadržavanje rasta cijena na razini od oko dva posto. ­ Bit će manji pritisci na rast cijena, ali i povećanje porezne međustope s 10 na 13 posto za velik dio dobara. Očekuje nas i usklađivanje trošarina ­ kaže Šantić. Kad je posrijedi zaposlenost, Babić ističe da nas čeka nastavak restrukturiranja poduzeća do kraja prve polovice sljedeće godine i rast broja nezaposlenih na 370, odnosno 380 tisuća, a u drugoj polovici godine zaustavljanje tog trenda. S njim se slaže i Šantić koji najavljuje otpuštanja i u javnom sektoru u prvoj polovici godine.

Jedina dobra stvar ove krize je smanjenje, odnosno usporavanje javnog duga. Očekujem da se takav trend nastavi, javni sektor će povećati inozemni dug, privatni ga smanjiti ­ analizira Šantić koji očekuje i stagnaciju kamatnih stopa. Babić pak vjeruje u pad kamata, s obzirom na brojne silnice koje će ih gurati naniže: ­ HNB će otpustiti 4,6 mlrd kuna likvidnosti, a treba imati na umu i utjecaj javnog sektora na likvidnost, što će također gurati kamate prema dolje. Na makroekonomsko izlaganje javio se glas iz publike, upozoravajući da  gospodarske prognoze na godinu dana ne govore ništa, jer nam nedostaje dugoročna vizija gospodarskog razvoja.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

PROGNOZA ZA 2014.

                       Babić     Šantić

BDP               rast          pad

inflacija           pad        stagnacija

zaposlenost   pad            pad

javni dug        rast              rast

inodug        stagnacija   pad

kamate         pad          stagnacija