Predsjednik uprave Jadroplova Stjepan Papić izjavio je za Poslovni dnevnik da će novogradnje za prijevoz rasutog tereta financirati najvećim dijelom iz vlastitih sredstava. Njihovu gradnju u ponedjeljak, 21. travnja u Splitu je Papić ugovorio s predsjednikom uprave Brodosplita Domagojem Klarićem, a obojica tvrde da je cijena tržišna, te da taj posao neće stvarati gubitak. “Ugovorili smo za dva nova broda za sipke terete cijenu od 105 milijuna dolara. Investirat ćemo iz vlastitih sredstava 70 milijuna dolara, a ostatak novca namaknut ćemo kreditom. Gledajući prema sadašnjem visokom tržištu vozarina, na svakom brodu ostvarimo 4 milijuna dolara neto dobiti godišnje”, kaže Papić.

Potvrda Nadzornog odbora
Napominje kako ugovor trebaju potvrditi Nadzorni odbor Jadroplova i Nadzorni odbor Brodosplita, a prema njegovoj procjeni, uključujući i vrijeme potrebno za odobrenja Ministarstva financija i Vlade, do njegova stupanja na snagu proći će oko tri mjeseca. Budući da se brodogradilište nalazi na početku restrukturiranja, te će Vlada plan restruktuiranja splitskog škvera do kraja mjeseca poslati EU, neizvjesno je koliko će trajati usuglašavanje. Nijedan se brod inače ne može početi graditi bez dozvole Vlade, a ona ne može odlučiti prije nego EK pregleda plan restruktuiranja. Samo se može spekulirati o tome koliko će sve trajati, a Jadroplovu je cilj što brže povećati flotu. “Od sedam brodova u floti Jadroplova pet nam služi za prijevoz sipkog tereta, a ugovorom s Brodosplitom realizirali bismo još dvije novogradnje za sipke terete, svake u dužini 190 metara, te nosivosti 52 tisuće tona. Prema ugovoru, prvi bi nam brod isporučili početkom prosinca 2009., drugi u ožujku 2010., a najvjerojatnije ćemo tako uspjeti i s njima iskoristiti tržište visokih vozarina”, objašnjava Papić. Papić objašnjava kako u povijesti Jadroplova nijedan brod nije građen u inozemstvu, a navodno sada nemaju alternativu u nekom drugom brodogradilištu u svijetu jer ih zbog zauzetih proizvodnih kapaciteta ne bi mogli dobiti prije 2012. godine. Referira se i na pitanje nabave polovnih brodova, što je opcija o kojoj neki spekuliraju kao o isplativoj, no Papić problem vidi u cijeni. Brodovi koji su stari pet godina sada stoje oko 75 milijuna dolara, kaže Papić. Kako su bitno skuplji od ugovorene cijene novog broda, za njihovu nabavu Jadroplov bi trebao investirati oko 150 milijuna dolara. Papić objašnjava i pitanje ugovorene gradnje po cijeni od 52,5 milijuna dolara po brodu s Brodosplitom te kaže da se radi o tržišnoj cijeni jer će se ti brodovi početi eksploatirati tek za godinu i pol, odnosno dvije.

Ogledni primjer
“Ugovorena cijena je prihvatljiva za brodogradilište, a ugovor je ogledni primjerak kako hrvatsko brodogradilište može napraviti brod za hrvatskog brodara po kriterijima koje traži EU, što znači da nema državnih subvencija”, objašnjava Prpić. Direktor Brodosplita Domagoj Klarić kaže za Poslovni dnevnik da je navedenim ugovorom njihova knjiga narudžbi stala na 12 novogradnji i osigurava punu zaposlenost Brodosplita do kraja 2010. “Komercijalni uvjeti su ugovoreni sukladno svjetskim tržišnim uvjetima. Brodovi za prijevoz rasutog tereta, opremljeni najnovijom tehnologijom, sofisticirani su i tehnički zahtjevni. Ugovorena minimalna nosivost, uz optimalan porivni stroj nove generacije, pri maksimalnom opterećenju im je 52.000 tona, dužina je 190 m, širina 32 m, a visina 17 m. Uz snagu od 8600 kW, osigurana brzina broda je 15 čvorova, a opsluživat će ga 25 članova posade”, kaže Klarić. On zaključuje da se tim ugovorom na najbolji mogući način iskazuje povjerenje u iskustvo i tradiciju splitskog škvera u realizaciji najsloženijih projekata, ali i potvrđuje odlična suradnja i zadovoljstvo do sada isporučenim brodovima Jadroplovu. Uz po četiri broda koja grade za ciparske i švedske tvrtke, kaže, rade još dva broda za Tankersku plovidbu. No doznajemo da je u škveru situacija napeta jer, iako su sigurni da se s njima neće kalkulirati, prisutna je neizvjesnost u kojem će obujmu nastaviti poslovanje i kako će s obzirom na gubitke udovoljiti sve većim zahtjevima Antimonopolne agencije i Europske komisije.