Odluke Europske komisije o restrukturiranju hrvatskih brodogradilišta, od kojih bi zbog uvrštenja u hitnu proceduru najprije trebala stići za Brodosplit i to već idući tjedan, s nestrpljenjem i u neizvijesnosti čekaju i svi čije je poslovanje oslonjeno na škverove.

Među njima je i državna tvrtka Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, koja posljednjih godina djeluje kao svojevrsno udruženje koje zastupa interese škverova, a financira se dijelom i njihovom članarinom. Budućnost te tvrtke nakon privatizacije škverova još nije bila predmet razgovora u Banskim dvorima. Ne tako davno Svjetska banka tražila je gašenje HB-a, ali država ipak odlučuje zadržati je i pretvoriti u klaster za navoze. Najavljivalo se da će HB objediniti nabavu i prodaju za sve njih, te da će osmisliti njihovo restrukturiranje, ali se, kako se čuje, sve svelo uglavnom na kvartalno informiranje Vlade o stanju u škverovima i knjigama narudžbi. Pitanje je što će uslijediti kada tri škvera dobiju istog vlasnika i hoće li novi vlasnici imati interes za usluge HBJ-a. “Nismo se još time bavili, jer je u prvom planu spašavanje samih brodogradilišta, a ovisit će vjerojatno i o samom HBJ-u da uvjere buduće vlasnike da koriste njihove usluge”, kažu nam u Vladi. U HBJ-u, koji ima 15-ak zaposlenih s prosječnim plaćama po podacima Poslovne Hrvatske 11.000 kuna, nismo dobili odgovor kako vide svoj daljni put.

Poruka sindikata

Spremni za prosvjede
Tražimo od Uprave Brodosplita da povuče odluku o slanju dijela radnika tog brodogradilišta na čekanje barem do 15. veljače, kada bi Bruxelles trebao skinuti zabranu ugovaranja novih poslova i odobriti program restrukturiranja, uvjetovao je Sindikat metalaca Hrvatske na čelu s Vedranom Dragičevićem. “U protivnom smo spremni organizirati prosvjedne aktivnosti, pitanje je samo hoće li to biti u brodogradilištu ili na splitskoj rivi”, naglasio je Dragičević. Na čekanju je 85 radnika Brodosplita, a od 3300 radnika bez posla je njih tisuću. Tijekom tog razdoblja trebali bi primati 80 posto plaće, što je za sindikat neprihvatljivo. Čekanje bi, kazao je Dragičević, i bilo prihvatljivo da su radnici sigurni da brodogradilištu nakon toga ne prijeti gašenje proizvodnje, no to za sada nije slučaj. “Deblokada svih brodogradilišta koju očekujemo 15. ožujka pokrenula bi hrvatsko gospodarstvo više od programa za poticanje gospodarskog oporavka jer se zahvaljujući njima održava 40.000 radnih mjesta u industriji”, smatra Dragičević.
(K. Puškarić)