Guverner Željko Rohatinski i politika HNB-a u ponedjeljak su dobili još jednu javnu podršku premijera Ive Sanadera. U razgovoru s poslodavcima i sindikatima o konkurentnosti gospodarstva, koji je organizirao HUP, premijer se usprotivio promjeni tečaja kojom bi se navodno pomoglo izvoznicima. “Izvoznicima treba pomoći na drugi način, takvih načina ima i o njima treba razgovarati. Odustajanje od politike HNB-a stvorilo bi velike probleme i makroekonomsku nestabilnost”, rekao je premijer. Poslodavce je pritom pozvao da iz svojih redova izbace one koji krše zakone, rade na crno i potiču na korupciju. Prekorio ih je i što premalo koriste poslovne prilike za koje politika u inozemstvu otvara vrata.

Gospodarska diplomacija
“Predsjednik Mesić i ja često razgovaramo o poslovima s našim domaćinima, ali to menadžeri dovoljno ne prate. Naši menadžeri trebali bi više putovati, a ne sjediti u Zagrebu ili drugdje u Hrvatskoj”, istaknuo je Sanader dodajući da će Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno gospodarska diplomacija biti još više na usluzi poduzetnicima jer su velika politička pitanja, poput ulaska u NATO ili EU, pred rješavanjem. Sanader je obećao da će pregovori s EU biti završeni u najavljenom roku. Naveo je nekoliko rezultata Vlade namijenjenih poboljšanju poslovne klime. Primjerice, borba protiv korupcije urodila je prošle godine sa 210 osuda za koruptivna djela ili 30 posto više nego godinu prije. Uskok je zamrznuo 15 milijuna kuna u sumnjivim transakcijama. Broj neriješenih sudskih predmeta smanjen je od 2004. za 40 posto, sa 1,6 milijuna na 969.000. Više se ulaže u obrazovanje, u prekvalifikacije radnika i inspekciju rada. No Sanader je upozorio i da će s poslodavcima razgovarati zašto se više od 85 posto novih radnih ugovora sklapa na određeno vrijeme. Odgovorio mu je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak ocjenom da se poslodavci boje nesigurnih uvjeta poslovanja pa zato zapošljavaju na kraći, određeni rok. Od svih ugovora o radu samo je osam posto sklopljeno na određeno vrijeme, kaže Kuštrak koji se slaže da bi nekim mehanizmom trebalo prisiliti poslodavce da radniku nakon tri godine rada na određeno ipak daju ugovor na neodređeno vrijeme. Kuštrak je Sanaderu ukazao i na činjenicu da doprinosi na plaće nisu mijenjani od 2000. godine, da je osobni odbitak u porezu na dohodak isti od 2005. Otpremnina od šest plaća isplaćena, primjerice, u Zagrebu opterećena je sa 50 posto poreza što onemogućava fleksibilniji odnos prema višku radnika.

Zanemareni problemi
“Kod nas se naknada za ozljede na radu plaća i za ozljede pri dolasku ili odlasku s posla. Sve se više govori o mobbingu protiv radnika, dok se zanemaruju problemi poslodavaca”, požalio se Kuštrak. Ivica Mudrinić, član predsjedništva HUP-a, dodao je da bi zbog porezne presije čak i hrvatski kapital mogao početi napuštati Hrvatsku u potrazi za boljim uvjetima poslovanja i boljom zaradom. Neslužbeno se moglo saznati da su predstavnici Vlade obećali da će biti smanjenja poreza i drugih parafiskalnih nameta, ali u dužem roku, te da će se o svemu još razgovarati.

Minimalna plaća rast će više od sedam posto

Ni tri sata razgovora uz prisutnost premijera Sanadera socijalnim partnerima nisu bili dovoljni da se u ponedjeljak slože o novom iznosu minimalne plaće. Poslodavci, sindikati i predstavnici Vlade održat će još jedan sastanak u srijedu, a ne bude li dogovora Vlada će donijeti svoj prijedlog do 15. svibnja, najavio je premijer. Minimalna plaća po Vladinu prijedlogu vjerojatno će biti “nešto između sindikalnog i poslodavačkog prijedloga”, rekao nam je jedan član Vladina tima. Sindikati traže da minimalna plaća bude 41 posto prosječne plaće, dok su poslodavci predložili da minimalac raste u skladu s rastom BDP-a i da iznosi 2607,57 kuna bruto, što bi bilo sedam posto više nego sada.