Globalnu financijsku krizu hrvatski izvoznici počinju sve više osjećati na svojoj koži, suočavajući se s padom narudžbi na inozemnim tržištima pogođenihm krizom. Što im u tom pogledu savjetuju guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i ministar financija Ivan Šuker, izvoznici očekuju čuti na poslovnom skupu udruženja Hrvatski izvoznici “Izvoz u vrijeme krize” u zagrebačkom hotelu The Westin. Izvoznici su, ističe predsjednik HIZ-a Darinko Bago, već definirali glavne poruke koje će uputiti vlastima i javnosti, no od Vlade i HNB-a žele odgovore vide li izlaze i na koji način namjeravaju djelovati kako se ne bi pretjerano usporio rast i pogoršali uvjeti za hrvatske tvrtke. Primjerice želimo znati hoće li budžet HBOR-a za izvoz biti izdašniji ili kako će se HNB postaviti u slučaju da se kriza bankarskog sustava prelije u Hrvatsku, ističe potpredsjednik HIZ-a Ante Babić.

Sporna tržišta
“Usporavanje kredita dogodit će se i u nas, pa nas sve zanima na koji način HNB može pomagati gospodarstvo”, kaže Babić. Izvoznike posebno interesira procjena središnje banke o daljnjem mogućem razvoju svjetske krize, te ako im to guverner može reći, u kojim bi se još zemljama ta kriza mogla jače manifestirati. “U zemljama u kojima će kriza eskalirati logično je očekivati pad potražnje za robama. Vidimo situaciju s Mađarskom koja se od srednjoeuropskih zemalja prva našla na udaru, pa i unatoč injekcijama od 20 milijardi eura osjeća se pad potražnje za robama, pojašnjava Bago. Na upit na kojim tržištima izvoznici već trpe pad narudžbi odgovara kako nas ti problemi najviše pogađaju na tržištu EU, na koje je Hrvatska izvozno najviše i usmjerena, a na kojem dolazi do pada narudžbi, pa čak i odustajanja od već ugovorenih poslova.

Moguće mjere
Posebno izdvaja slučaj jednog od najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera Italije koja je već dvije godine u recesiji te Velike Britanije. Ohrabrujuće je za izvoznike, dodaje Bago, što zemlje u regiji jugoistočne Europe imaju perspektivu relativno dobrog rasta, a što se tiče zemalja koje usprkos krizi još imaju znatan gospodarski rast, poput Kine, Indije, jugoistočnih azijski zemalja i izvoznica nafte. Sektorski, najviše zbog globalne recesije, zasad ispašta pomorski prijevoz iako pojedine kompanije dobro posluju zahvaljujući dobrim angažmanima. Uz transport, na udaru su i logistika i poslovne usluge, a očekuje se da se isti pritisak počne osjećati i u turizmu. Izvoznici žele ukazati i na prepreke koje mnoge zemlje poduzimaju u ovoj situaciji, uvodeći mnoge mjere koje im otežavaju i usporavaju poslovanje na njihovim tržištima. To, pojašnjava Bago, nisu neke revolucionarne mjere, no traži se cijeli niz certifikata, potvrda o porijeklu i kvaliteti robe. Takve se naoko sitne mjere kontinuirano provode od rujna prošle godine. Izvoznici pozitivan znak za rehabilitaciju svjetskoga gospodarstva vide u predsjedničkim izborima u SAD-u. Pobjedu Baracka Obame Babić i Bago ocjenjuju signalom zaokreta prema smirivanju i prema rastu, do kojega bi posljedično došlo odustajanjem od dosadašnje politike koju je većina Amerike i financijskog tržišta negativno percipirala zbog visokog deficita. To, dodaje Bago, ne znači da će Obama i njegova politika drastično smanjiti taj deficit jer su se u kampanji zalagali za socijalne programe, ali tržišta pozitivno reagiraju. U kontekstu mjera koje očekujemo u svijetu u vidu programa oporavka gospodarstva smatramo da je ovo upravo važan trenutak određenja vlasti u Hrvatskoj što poduzeti i kako djelovati u sljedećem razdoblju, poručuje Bago.

Činjenice

Nevažni tečaj
Tečaj više nije tema o kojoj izvoznici žele razgovarati jer je gospodarska situacija presložena da bi se izvozu moglo pomoći promjenom tečaja.

Pohvale ofenzivi
Izvozna ofenziva funkcionira jer je cilj bio postojeći proizvodni potencijal bolje posložiti i usmjeriti prema izvozu, što je i ostvareno.

Nove mjere
O mogućim korekcijama ili novim mjerama treba razmišljati u proljeće kada će biti jasnije u kojem smjeru se kriza na globalnoj razini razvija.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske