Vrijednost robnog izvoza prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na lani je veća 11 posto mjeri li se eurima, odnosno 11,4 posto u kunama.

Rast izvoza praćen je i ubrzanjem uvoza, a premda je njegov postotni rast znatno manji (5,6% u eurima i 5,9% u kunama), zbog daleko veće osnovice kod uvoza, vanjskotrgovinski saldo poboljšan je tek simbolično. Deficit robne razmjene iznosi 2,31 milijardu eura, a lani je s krajem travnja bio 2,35 milijarde eura. Smanjen je, dakle, 1,7 posto. Ohrabrujući podaci o izvozu time zvuče manje spektakularno, pa dio ekonomista kaže kako nam pomaci u izvozno-uvoznim tokovima imaju "snažan prizvuk provoza". Proizvodnja je, uostalom, porasla u rom razdoblju 0,8%.  

Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA, također ističe gotovo neutralan efekt izvozno-uvoznih kretanja na saldo robne razmjene, no dodaje kako analize sugeriraju da su pokretači rasta izvoza ponajprije iz privatnog sektora, i to u prvom redu mala fleksibilna poduzeća koja se brzo prilagođavaju. I dalje je hrvatska stvarnost da robni suficit s inozemstvom ostvarujemo samo kod drva, papira i tiskanja, odnosno u radnointenzivnoj industriji. Rezultati restrukturiranja još su skromni, a problem konkurentnosti očit.

U novčanom iskazu, u prva četiri mjeseca Hrvatska je izvezla roba za 3,5 milijardi eura, a uvezla za 5,8 milijarde eura. Glavnina izvoza, čak 67%, realizirana je sa zemljema EU, u koje je izvoz povećan 14,7% u odnosu na lani. No, i uvoz iz EU porastao je gotovo 10%, na 4,6 milijardi eura, što je dvostruko više od izvoza, a znači i da je deficit s EU dodatno produbljen.