I bez carinskih barijera koje bi za dio proizvoda iz Hrvatske mogla uvesti Bosna i Hercegovina, prihvati li se ovih dana i u drugom čitanju kontroverzni zakon o zaštiti domaće proizvodnje u Domu naroda, ta je zemlja u prvom tromjesečju izgubila poziciju drugoga hrvatskog izvoznog tržišta.

U susjednu zemlju u prvom tromjesečju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski izvoz osjetno je pao u usporedbi s lanjskim podacima za isto razdoblje, za više od 38 posto. Izvezeno je, naime, roba u vrijednosti 284 milijuna USD, dok je lani u isto vrijeme izvoz premašio 460 milijuna USD. Zanimljivo je i da je stopa pada u ovogodišnjem prvom tromjesečju istovjetna stopi rasta iz lanjskoga prvog tromjesečja, 38 posto. Istodobno i uvoz iz BiH bilježi pad od 34 posto, odnosno s lanjskih 187 milijuna USD uvoz je u ovogodišnja tri prva mjeseca pao na 123 milijuna USD. Lani je pak u istom razdoblju uvoz iz BiH bio za 12 posto veći. Na tradicionalno glavnom izvoznom tržištu za hrvatske proizvode, talijanskome, ove godine u prva tri mjeseca bilježi se pad izvoza od 22,6 posto, dok je nešto blaži pad od 15 posto Njemačku vratio na drugu poziciju izvoznih niša hrvatskoga gospodarstva. Utjecaj nepovoljnih globalnih ekonomskih i financijskih kretanja obilježio je trgovinske odnose s većinom glavnih trgovinskih partnera. S EU je ukupno robna razmjena pala za 24 posto, a još je veći pad uvoza iz EU, koji je u prvom tromjesečju pao za 35 posto. Među rijetkim zemljama u koje izvoz iz Hrvatske raste su Malta i Japan. U Maltu je u prva tri mjeseca izvezeno 90% više roba nego u isto vrijeme prošle godine, odnosno 78 milijuna USD, što tu zemlju dovodi na sedmu izvoznu destinaciju. U Japan je pak u prva tri mjeseca izvoz povećan za čak 246%! Premašio je 52 milijuna dolara i gotovo dosegnuo razinu iz cijele 2008., u kojoj je na japansko tržište plasirano 60,7 milijuna USD, uglavnom riba.